Društvene mreže ne pomažu ni najmanje – evo što je ‘wellbeing burnout’
ZABRINJAVAJUĆE: Kad je depresija u pitanju, nalazimo se na trećem mjestu u EU

Društvene mreže su postale izvor iskrivljenih ideala, što može negativno utjecati na samopoštovanje i samopouzdanje mladih te stvaranje negativne slike o sebi, piše Regionalni tjednik

– Adolescenti i djeca su pritom svjesni negativnog utjecaja koje društvene platforme imaju na njihovo mentalno zdravlje, ali se boje potražiti pomoć zbog različitih razloga kao što su primjerice strah od osude okoline, uvjerenje da bi se trebali moći nositi sami sa svojim problemima te mišljenje da je traženje podrške znak slabosti. Na kraju savjete i podršku traže na tim istim društvenim mrežama, jer se osjećaju sigurno u anonimnosti koje one pružaju – kažu u Udruzi Igra, koja posljednje četiri godine realizira kampanju “Brave Together”. 

Ipak, zbog prekomjerne količine informacija, često zna doći do “wellbeing burnouta”, gdje pod pritiskom rade na sebi bez jasnog cilja, osjećajući usamljenost i prazninu. Posljedice su alarmantne: Eurostat iz 2023. pokazuje da je Hrvatska treća u EU-u po udjelu osoba s kroničnom depresijom. 

Iako se u javnosti sve više raspravlja o temi mentalnog zdravlja, rezultati su i dalje zabrinjavajući. Mnogi mladi koji se svakodnevno nose s anksioznim i depresivnim simptomima oklijevaju potražiti pomoć zbog straha od osude ili neznanja gdje uopće takvu pomoć potražiti. 

Traženje podrške kada nam je ona potrebna uistinu nije znak slabosti, naprotiv može biti pokazatelj naše otpornosti, fleksibilnosti te znak resursa, poručuju. 

– To je kao da imate zubni kamenac ili zubobolju i da ste mišljenja da je odlazak stomatologu znak slabosti. Kao što smo navikli tražiti pomoć od stomatologa kada nas boli zub, važno je razumjeti da je prirodno tražiti podršku i u području mentalnog zdravlja, koje je podjednako važno za kvalitetan i ispunjen život. Prema tome, kreiranje podrške u neposrednom okruženju neophodno je da bi se mladi osjećali slobodnije i potražili potrebnu pomoć i razumijevanje, zbog toga će i ove godine biti realiziran program uzajamne vršnjačke podrške BRAVE Talk, u okviru kojeg će se, prije svega na fakultetima, raditi na osposobljavanju mladih da pruže pomoć osobama iz svog okruženja kod kojih primijete promjene, odnosno anksiozne ili depresivne simptome – ističu.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike