Danas obilježavamo dan Svih svetih posjećivanjem grobova obitelji i prijatelja koji više nisu s nama, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na njihovim vječnim počivalištima.
Dan svih svetih slavi se kao dan spomena na kršćanske mučenike i to od četvrtog stoljeća. Tada je to slavlje padalo na prvu nedjelju nakon Duhova, a tako se slavi i danas u pravoslavnoj crkvi. U katoličkoj crkvi je pak blagdan pomaknut na 1. studeni i to odredbom pape Grgura III., u 8. stoljeću. Dan na koji se obilježavaju Svi sveti, 1. studeni, povezan je s drevnom keltskom svetkovinom Samhain. Naime, ona je označavala početak nove godine, odnosno dane u godini kada se duše umrlih ponovno pojavljuju na zemlji. Danas ljudi obilježavaju dan Svih svetih posjećivanjem grobova obitelji i prijatelja koji više nisu s nama, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na njihovim vječnim počivalištima. Paljenje svijeća je odraz mišljenja da živi na taj način osiguravaju svjetlost i toplinu umrlima, ali i da je život na drugom svijetu odraz života na ovome i zbog toga treba umrlim dušama priskrbiti toplinu koju im daje svijeća te svjetlost kako bi duša pronašla svoj put u mraku. Paljenje svijeća je dio pogrebnih obreda u gotovo svim religijama. U većini zemalja se nosi cvijeće na grobove, pale se svijeće i odlazi se na mise.
Za razliku od Svih svetih, Dušni dan je nastao inicijativom benediktinskog opata iz Krimija, Sv. Odilona 998. godine, a taj se dan zaslugom benediktinaca proširio i Vatikan ga je potvrdio 1311. godine. Dušni dan najčešće obilježavaju mise zadušnice i na taj način se ljudi prisjećaju preminulih. Dan je to tišine i molitve. Na nekim područjima na Dušni dan običaj je jesti orehnjaču ili makovnjaču, puricu i med.
