U četvrtak je bio Svjetski dan štednje, a Hrvati, prema podacima, štede kao nikad do sada. Ukupna financijska imovina građana iznosi više od 90 milijardi eura!
Na računima u bankama imamo toliko novca da bi mogli osam puta kupiti cijelu INA-u ili vratiti gotovo 80 posto hrvatskog javnog duga, zaključuju na RTL-u. U godinu dana građani su podebljali stanje na svojim računima za više od dvije milijarde eura.
Martina iz Zagreba otkriva za Net.hr da mjesečno uštedi 500-tinjak eura, dok Meri izdvaja trećinu primanja: “I to držimo u banci”. Katarina, pak, priznaje da ovisno o zaradi nekad “sve stuče”.
Analize pokazuju – gdje ima posla, tamo se štedi – i suprotno. Voditeljica Odjela za financijske institucije i makroekonomske analize pri HGK Vanja Dominković pojašnjava:
– I dalje su na prvome mjestu građani Istarske županije koji imaju više od 14 tisuća eura po stanovniku, a na dnu je Vukovarsko-srijemska županija s 4600 eura po stanovniku.
Ukupna financijska imovina Hrvata premašila je 90 milijardi eura – u odnosu na lani rast je to od 7 posto. Od toga, u bankama čuvamo gotovo 40 milijardi. Ostalo je u mirovinskim fondovima, osiguranjima, nekretninama… Dio je i u “narodnim” trezorcima i obveznicama koji su postali glavna alternativa oročenim depozitima.
Svoj novac državi je posudilo 155 tisuća građana. Vanja Dominović kaže da su građani tako više od 4,6 milijardi svoje imovine uložili u te vrijednosne papire.
Bogatiji ulažu u zlato i nekretnine, za koje Niko Maričić, stručnjak za upravljanje financijskom imovinom, kaže da su se pokazale izuzetno dobrim investicijama posljednjih godina.
– Izdvojio bih nekretnine gdje Hrvati vole jako često štedjeti, koje su rasle iznimno visokim stopama u posljednjih 10 godina i onaj tko je nekretninu kupovao kao investiciju, zaista mu se nema što prigovoriti – kaže ovaj stručnjak.
Zbog snižavanja inflacije, ali i usporavanja gospodarstva eurozone, Europska središnja banka treći je put snizila ključne stope za 25 postotnih bodova. Osim za nove kredite, važno je to i za sve one koji imaju štednju u bankama.
Kreditna posrednica Ivona Mijatović Dautović kaže:
– Kamatne stope se trenutačno kreću od minimalnih 0,01 posto, a najviše kamatne stope su kod oročenja na tri mjeseca jer pojedine banke imaju imaju akcije s kamatama oko 3,30 ili 3,15 posto – ističe.
S obzirom na velike razlike u kamatama – na oročenih 10 tisuća eura – velika je razlika i u prinosu pa je ova stručnjakinja izračunala i koliko:
– U nekim bankama ćete dobiti kamatu euro, dva ili 10, a u nekim bankama će to biti iznos od 300–350 eura, što je još uvijek malo, ali je opet značajnije nego da dobijete 10 eura – zaključuje.
Neki u bankama, neki u nekretninama, a neki pod madracem i u čarapama, gdje se procjenjuje da držimo još najmanje 500 milijuna eura.
