Veliki gradovi nerijetko znače i velike gužve, a vozači najbolje znaju koliko to može biti stresno. Zanimljivo istraživanje stoga je objavljeno na stranici DiscoverCars gdje se na temelju podataka o otkucajima srca vozača, mjerilo koji su najstresniji gradovi u Europi za vožnju, prenosi N1.
Glavi grad Hrvatske je ostvario najvišu ocjenu stresa. Razlika između njihove prosječne brzine otkucaja srca u vožnji i prosječne brzine otkucaja srca u mirovanju bila je 25,5. Najviši broj otkucaja srca vozača tijekom vožnje bio je 115 otkucaja u minuti, u usporedbi to s najnižim otkucajima srca u mirovanju od 75 otkucaja u minuti. Svi podaci o broju otkucaja srca vozača bili su u normalnom rasponu, ali najveći broj otkucaja srca u mirovanju bio je 94 otkucaja u minuti, što je visoka vrijednost.
Prometna špica
Vozači u Zagrebu kažu da prometna špica donosi zagušene ceste, a prometne gužve otežavaju putovanje gradom ujutro i kasno poslijepodne. Ipak, istraživači napominju da ako želite pobjeći iz grada i pronaći mir i tišinu, do Sljemena se možete odvesti za samo pola sata. Ljeti je ovo prekrasno mjesto za uživanje u pješačkim stazama kroz šumu – a zimi možete i skijati.
S najvišom ocjenom stresa, glavni grad Austrije dijeli prvo mjesto sa Zagrebom, gdje je razlika između prosječnog otkucaja srca vozača u vožnji i mirovanja bila isto 25,5. Vozač u Beču imao je jedan od najviših otkucaja srca tijekom vožnje u studiji, dosežući 130 otkucaja u minuti. Jedan aspekt vožnje automobilom u Beču koji bi mogao biti stresniji od vožnje na drugim mjestima mogu biti tramvaji, koji imaju prednost prolaska i gotovo uvijek imaju prednost pred ostalim vozilima. Uske ulice ovog povijesnog grada također nisu dizajnirane za automobile i mogle bi djelovati posebno alarmantno vozačima koji su navikli imati više prostora.
Irski Dublin ima ocjenu stresa 9,5, dok je broj otkucaja srca vozača dosegao 130 otkucaja u minuti tijekom vožnje. Oni su također dosegli najveći broj otkucaja srca od svih naših vozača u mirovanju, od 126 otkucaja u minuti. Neki kažu da je najgora stvar u vožnji u Dublinu biti u koloni. Vozači također ističu veliki broj cesta s jednim trakom, što bi mogao biti jedan od razloga za prometne gužve.
Parking
Danska prijestolnica je na četvrtom mjestu, s ocjenom stresa 7,5. Najbrži otkucaji srca vozača tijekom vožnje bili su 85 otkucaja u minuti, što je sporije od mnogih drugih rezultata. Vozači kažu da je, poput mnogih drugih povijesnih europskih gradova, parking u središtu Kopenhagena teško pronaći – te je i prilično skup.
Glavni i najveći grad na Islandu je sljedeći najstresniji grad za vožnju, prema istraživanju. Broj otkucaja srca vozača dosegao je 97 otkucaja u minuti, što je daleko niže od nekih drugih rezultata. Ocjena stresa za Reykjavik bila je 5,5. Svi rezultati otkucaja srca ovog vozača bili su u tipičnom rasponu, ali prilično niski, postajući malo viši tijekom vožnje.
Asfaltirane ceste u urbanim sredinama su vrlo dobro održavane, ali izvan gradova, naći ćete više neasfaltiranih makadamskih cesta.
Glavni grad Švedske zauzeo je šesto mjesto, s ocjenom 3,5, što ga čini drugim najmanje stresnim gradom za vožnju. Otkucaji srca našeg vozača dosegli su 121 otkucaja u minuti na najvišoj točki. Stockholm se ne smatra stresnim mjestom za vožnju. No, jedan od razloga zašto bi vozačima navigacija švedskom prijestolnicom s vremena na vrijeme mogla biti malo stresna je to što je obilaznica Stockholma još uvijek u izgradnji.
