Početkom lipnja 2022. godine Hrvatsko zagorje pogodila je jaka tuča. Najgore su prošla područja gradova Oroslavja i Klanjca te općina Kumrovec i Zagorska Sela. Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek tada je izjavio kako je nepogoda koja je zadesila njegov grad užasna i da je punih pet minuta padala tuča veličine oraha do lješnjaka.
– Šteta na usjevima i vinogradima je sigurno 100-postotna i jednostavno nemam riječi kojima bih ovo opisao – kazao je Brlek. I bio je u pravu – tuča je prouzročila ogromnu štetu na usjevima i vinogradima.
Slično je bilo i na području Kumrovca. Načelnik Robert Šplajt nazvao je situaciju pravom katastrofom.
– Mislim da poljoprivredu, vinograde i ratarstvo možemo zaboraviti. Tuča je uspjela sve uništiti, u nekim mjestima bilo je i do 70 centimetara oborina – rekao je tada Šplajt.
Jedno od gospodarstava koje je ozbiljno nastradalo je OPG Petrišić, koje se nalazi se nedaleko od samog centra Klanjeca i bavi se proizvodnjom grožđa i vina. Vlasnik Filip Petrišić sjeća se kobne tuče kao da je pala jučer.
– Uništila nam je skoro sav urod i potrgala je grožđe, lišće i šibe. I oni preostali grozdovi su bili oštećeni te su kasnije zagnojili. One šibe koje nisu bile odlomljene bile su oštećene te su sljedeće godine popucale kod vezanja šparona. Urod je te 2022. godine nakon tuče bio 10 do 15 posto, a prošle godine nekih 60 posto. Tek je ovogodišnja berba bila zadovoljavajuća za naše standarde – rekao nam je Petrišić.
Šteta je bila ogromna – 80 do 90 posto, dok je lani urod bio slabiji 40 do 50 posto.
– Radili smo u vinogradu i više nego inače da vratimo trsove u kondiciju. Naravno da je postojao opravdani strah od nastavka proizvodnje jer svake godine ovisiš o vremenskim uvjetima. Ili je mraz ili je tuča ili oboje jer je to svake godine veliki stres nama koji živimo od poljoprivrede. Sto puta ti prođe kroz glavu da odustaneš od svega, ali nekako digneš glavu i guraš dalje – dodao je Petrišić, pa nastavio:
– Premije osiguranja vinove loze su sve skuplje, a povrat totalne štete nam pokriva tek trećinu kapaciteta proizvodnje, tako da smo morali potrošiti jako puno novca na kupnju grožđa kako bismo zadržali kupce i poslovne partnere. Snalazili smo se svakako s grožđem, a morali smo i posuditi nešto novca kako bismo nesmetano mogli nastaviti s radom – rekao nam je ovaj klanječki vinar.
Petrišić nam je otkrio i da postoje neke nelogičnosti. Naime, kako kaže, dobivaju se poticaji da se osiguraju vinogradi, a onda kad se proglasi elementarna nepogoda, ne postoji pravo na naknadu jer sve pokriva osiguranje.
– Da stavljamo mreže protiv tuče na tako veliku površinu bilo bi preskupo i neisplativo, a i mreža brani samo od gore, a ne i sa strane, dok tuča svakako udara. Vratili su ove godine u pogon stanicu s raketama protiv tuče. Navodno takva obrana nije znanstveno dokazana, ove godine je tuča udarala u okolnim mjestima pored nas, a kod nas nije niti je bila nekih velikih razmjera. Mi iz iskustva vjerujemo raketnoj obrani jer i ako padne tuča, bit će to neka sitna šteta, a ne veličine oraha ili teniske loptice kad rakete nisu bile u pogonu – zaključio je Petrišić.
*Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama
