Krajem rujna i početkom listopada ove godine nastavljena su arheološka istraživanja i konzervatorsko – restauratorski radovi na Starom gradu Kostelu.
Ovogodišnjim radovima obuhvaćeno je istočno krilo palasa te zapadni dio unutrašnjeg dijela grada, te su s ciljem stvaranja preduvjeta za nastavak konzervatorsko – restauratorskih građevinskih radova provedena arheološka istraživanja.
Pritom je utvrđeno arhitektonsko oblikovanje gornje etaže istočnog krila palasa koje je prema dvorišnom dijelu bilo rastvoreno trima otvorima. Također, utvrđena je tlocrtna dispozicija zapadnog obrambenog zida unutrašnjeg dijela grada te postojanje manjeg prizidanog objekta iz mlađe faze povijesnog razvoja grada. Nakon temeljitog dokumentiranja i dopune postojeće nacrtne dokumentacije započeli su konzervatorsko – restauratorski radovi građevinske sanacije novootkrivenih struktura.
Srednjovjekovna utvrda Kostelgrad upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro, a arheološka istraživanja i konzervatorsko-restauratorski radovi izvode se tijekom posljednjih petnaestak godina, uz podršku Grada Pregrade. Riječ je o najznačajnijem spomeniku iz razdoblja srednjeg vijeka na području grada Pregrade i jednom od značajnijih primjera fortifikacijske arhitekture na širem području Krapinsko-zagorske županije i sjeverozapadne Hrvatske.
Tijekom posljednjih 15-ak godina u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Krapini i Hrvatskim restauratorskim zavodom te drugim dionicima, izrađena je projektna dokumentacija, provedena su probna arheološka istraživanja te su izvedeni konzervatorsko-restauratorski građevinski radovi na utvrdi. Radovima je sanirana posebno vrijedna baterijska (artiljerijska) kula i dio zidova palasa, a 2017. godine na samoj utvrdi održano je prvo otvorenje manifestacije “Kostelska uskrsna pištola“ koje se tradicionalno sada već svake godine otvara pod zidinama Kostelgrada.
Radove provodi Hrvatski restauratorski zavod sredstvima Ministarstva kulture i medija RH te uz podršku nadležnog konzervatorskog odjela u Krapini. Voditelj programa bio je Toma Prpić, konzervator arhitekt, a u arheološkom nadzoru tijekom istraživanja sudjelovali su još, između ostalih, arheolozi Petar Sekulić i Marko Skuliber iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.