Gotovo četvrtina stanovništva u Europskoj uniji (24,1 posto) subjektivno se osjećala siromašnim, a u Hrvatskoj taj osjećaj imalo 22 posto ljudi, pokazuju rezultati istraživanja za prošlu godinu koju je ponedjeljak objavio Eurostat, prenosi Poslovni dnevnik.
Najviše onih koji se subjektivno osjećaju siromašnim ima među građanima s nižim obrazovanjem (28,9 posto), slijede oni sa srednjim obrazovanjem (18,5 posto), dok je među visokoobrazovanim takvih 9,2 posto.
U Hrvatskoj 22 posto osoba sa srednjim obrazovanjem izjavilo je da se osjeća siromašnim, oko 45 posto onih s nižim obrazovanjem i 10 posto među visokoobrazovanima. Veći postotak onih koji se osjećaju siromašnijima nego u Hrvatskoj, zabilježeno je u Francuskoj (22,2 posto), Španjolskoj (22,5 posto), Portugalu (23,6 posto). Najviše građana sa subjektivnim osjećajem siromaštva bilo je u Grčkoj (67 posto) i Bugarskoj (33 posto), a najmanji u Nizozemskoj (7,3 posto i Finskoj (7,5 posto).
Subjektivni osjećaj siromaštva nešto je veći među ženama (24,7 posto), nego muškarcima (23,5 posto).
U većini zemalja EU-a broj onih koji se subjektivno osjećaju siromašnima veći je od broj onih koji su u riziku siromaštva, prema klasifikaciji Eurostata. U Hrvatskoj je 19,3 posto stanovništva u riziku od siromaštva, a na razini EU-a 16, 2 posto.
Veći postoci osoba koje se smatraju subjektivno siromašnima primijećene su u istočnoj i južnoj Europi, sa značajnim razlikama između subjektivnog siromaštva i stopa rizika od siromaštva. Ukupno je u 17 zemalja EU zabilježeno više ljudi koji se smatraju subjektivno siromašnima u odnosu na stope rizika od siromaštva.
Grčka je zabilježila najveći jaz, sa 67,0 posto ljudi koji se smatraju subjektivno siromašnima u usporedbi s 18,9 posto u riziku od siromaštva, što je razlika od 48,1 postotnih poena. Ostale zemlje s primjetnim jazom su Slovačka (16,0 postotnih poena, Bugarska (12,6), Cipar (10,4) i Mađarska (9,6).
