Razvrstavanje otpada u kućanstvu ključan je korak prema održivom gospodarstvu i očuvanju okoliša. Svake godine u Europskoj uniji nastane više od 225 milijuna tona komunalnog otpada, a prema podacima Eurostata, čak 40 posto tog otpada završava na odlagalištima.

Hrvatska, iako bilježi porast udjela recikliranog otpada, još uvijek zaostaje za prosjekom EU-a. Vrijeme je da svatko od nas preuzme svoj dio odgovornosti. Krenimo od vlastitog doma.

Prvi korak u pravilnom razvrstavanju otpada je razumijevanje osnovnih kategorija. Papir, plastika, staklo, metal i biootpad čine osnovne skupine koje je potrebno odvojiti. No, jednostavno stavljanje papira u plavu kantu nije dovoljno. Jeste li znali da masni karton od pizze nije pogodan za recikliranje jer onečišćuje cijelu seriju? Ili da aluminijske folije i limenke treba dobro isprati prije nego što ih odložite? Male promjene u navikama često imaju veliki utjecaj na sustav reciklaže.

Jedan od najvećih izazova s kojim se suočavaju kućanstva je razvrstavanje plastike. Na tržištu postoji širok spektar plastičnih materijala, a nisu svi pogodni za recikliranje. Plastične vrećice, što često vidimo kao simbol plastičnog otpada, recikliraju se u malom postotku, dok PET boce imaju više od 90 posto stopu recikliranja ako se pravilno odlažu. Stoga je ključno obratiti pažnju na oznake na ambalaži i educirati se o lokalnim pravilima razvrstavanja.

Biootpad čini više od 30 posto komunalnog otpada u Hrvatskoj, a samo manji dio se kompostira. Svake godine više od 400 kilograma hrane završi kao otpad po osobi u EU, dok bi pravilno odvajanje biootpada moglo značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova. Ako imate vrt, kompostiranje je idealno rješenje. Za stanove postoje mali kućni komposteri koji su jednostavni za upotrebu. Na taj način doprinosite smanjenju otpada na odlagalištima i proizvodite prirodno gnojivo.

Elektronički otpad jedna je od najbrže rastućih kategorija otpada. Mobiteli, stari punjači, baterije i drugi elektronički proizvodi sadržavaju štetne tvari poput olova i žive koje mogu zagaditi tlo i vodu. U Hrvatskoj postoji više od 3000 sabirnih mjesta za elektronički otpad, pa iskoristite tu mrežu kako biste pravilno zbrinuli ove predmete. Prema istraživanjima, samo 17 posto elektroničkog otpada u svijetu se reciklira, iako se iz njega može izvući vrijedne sirovine poput bakra, zlata i paladija.

Savjeti kojih se možete pridržavati:

• Odvajajte otpad prema vrstama – Razvrstavajte papir, plastiku, staklo, metal i biootpad u odgovarajuće spremnike kako bi reciklaža bila učinkovita
• Isperite ambalažu prije odlaganja – Limenke, staklenke i plastične boce operite kako biste spriječili kontaminaciju reciklažnog materijala
• Provjerite oznake na ambalaži – Oznake poput PET, HDPE i PP govore o vrsti plastike i pomažu u razvrstavanju
• Razvrstajte masni papir i karton – Masni kartoni i papiri (npr. kutije od pizze) ne idu u spremnik za papir
• Kompostirajte biootpad – Ostatke hrane i biljni otpad pretvorite u prirodno gnojivo koristeći vrtni ili kućni komposter
• Odlažite elektronički otpad na predviđena mjesta – Mobiteli, punjači, baterije i drugi uređaji trebaju završiti u sabirnim centrima za e-otpad
• Donirajte staru odjeću – Umjesto bacanja, odjeću i tekstilne proizvode donirajte u humanitarne organizacije ili reciklažne kontejnere
• Izbjegavajte stvaranje otpada – Kupujte proizvode s minimalnom ambalažom i birajte višekratne opcije poput staklenih boca ili platnenih vrećica
• Koristite višekratne torbe – Umjesto plastičnih vrećica, koristite platnene ili papirnate torbe za kupovinu
• Ne bacajte lijekove u smeće – Stare lijekove odnesite u ljekarne koje ih zbrinjavaju na siguran način
• Ispravno odlažite staklo – Staklene boce i staklenke odložite u spremnike za staklo, ali uklonite čepove i poklopce
• Odvajajte metalnu ambalažu – Limenke, aluminijske folije i metalne poklopce razvrstajte u spremnike za metal
• Pratite lokalna pravila o razvrstavanju – Informirajte se o pravilima i rasporedu odvoza otpada u vašoj zajednici
• Razdvajajte plastične vrećice – Plastične vrećice i omote odložite u spremnik za plastiku, ali izbjegavajte koristiti ih kad god je moguće
• Educirajte se i motivirajte druge – Učite o pravilnom razvrstavanju otpada i motivirajte članove obitelji i prijatelje da učine isto

Pravilno razvrstavanje otpada nije samo pitanje ekologije, već i ekonomije. Prema procjenama, recikliranjem se može uštedjeti više od 20 posto energije potrebne za proizvodnju novih proizvoda. Na primjer, reciklaža samo jedne aluminijske limenke štedi dovoljno energije za tri sata rada televizora. Zamislite koliki je potencijal ako svi počnemo razvrstavati pravilno.

O Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Piškornica
RCGO Piškornica je moderni centar za gospodarenje otpadom koji se gradi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj za četiri županije (Koprivničko – križevačka, Varaždinska, Međimurska i Krapinsko – zagorska). Namijenjen je za oko pola milijuna stanovnika i bit će u funkciji sukladno svim europskim standardima. Glavni cilj projekta je uvesti poboljšanja i nadogradnju infrastrukture za obradu otpada te doprinijeti postizanju ciljeva za ponovnu uporabu i recikliranje, a samim time smanjiti količinu otpada na odlagalištima. Očekuje se da će RCGO Piškornica značajno doprinijeti održivom gospodarenju otpadom na regionalnoj razini te poboljšati kvalitetu života građana, a samim otvaranjem centra zatvorit će se i sva trenutna odlagališta otpada na području djelovanja centra.

Više informacija o gospodarenju otpadom možete pronaći na službenoj internetskoj stranici RCGO Piškornica www.rcgo-piskornica.hr.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Piškornica d.o.o. regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske.