Na Trgu Gospe Kunagorske u Pregradi otkriveno je spomen-obilježje žrtava fašizma i antifašističkih boraca.
Na području Pregrade, organizirani otpor prema fašizmu javlja se u prvim godinama 2. svjetskog rata. Do 90-tih godina na središnjem se trgu nalazilo se spomen-obilježje palim borcima i žrtvama fašističkog terora postavljeno 1988. godine. Skulptura koja je bila dio obilježja je uklonjena, a spomen-ploča je premještena na gradsko groblje. Na ploči se nalaze imena 74 poginule osobe s područja mjesne zajednice Pregrada, a zbirno su istaknute poginule osobe s područja Desinića (89 osoba), Huma na Sutli (57 osoba) i Vinagore (12 osoba).
Nadalje, u Martiša Vesi nekada se nalazila kuća narodnog heroja Josipa Jutriše Janka uz koju je bila postavljena njegova bista i popratni natpis. Kuća je uništena prije 10-ak godina zbog klizišta, a bista i popratni natpis su spašeni zahvaljujući sumještanu Ivici Horvatu. Druga bista, ona Ede Leskovara, nalazila se u predvorju škole koja je nekada nosila njegovo ime.
Na bistama koje su djelo kiparice Vere Dajht-Kralj su sada provedeni potrebni konzervatorsko-restauratorski zahvati, a izveo ih je Neven Peko iz Gradskog muzeja Sisak. Obje su sada postavljene na pregradski trg.
Gradonačelnik Pregrade i zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj istaknuo je da se danas ispravlja jedna velika povijesna nepravda.
– U 90. godinama, unatoč nominalnoj antifašističkoj orijentaciji Hrvatske, revizionizam je uzeo maha i došlo je do toga da su se ovi ljudi negirali, a njihova pripadnost narodno-oslobodilačkom pokretu se povezivala s agresorskom vojskom koja je u to vrijeme napadala Hrvatsku. Da se ti ljudi 40-tih godina nisu borili, teško da bi Hrvatska danas bila samostalna država, stoga im danas odajemo počast. Da je Hrvatska, kako oni kažu, bila nezavisna, Edo Leskovar, Josip Jutriša Janko, Ivan Šibl i drugi ne bi trebali 40-tih uzeti pušku u ruke i stati na branik domovine i boriti se protiv okupatora i za bolje i pravednije društvo. Željeli su bolje, željeli su pravednije i drago mi je da se narod ovog kraja uključio u to. Međutim, plaćena je teška žrtva, 86 ljudi s područja Pregrade položilo je svoje živote, s toga ima odajemo počast kakvu zaslužuju. Neka nam njihova borba bude pouka da se takvo zlo više nikada ne smije ponoviti i da se protiv zla trebamo odlučno i čvrsto boriti – rekao je gradonačelnik Vešligaj.
Ogromna šteta
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin rekao je da mu je čast prisustvovati ovom događaju.
– Dobro je poznato da je od 90. godine do danas u Hrvatskoj uništeno preko 3000 spomenika i spomen-obilježja, a mnoga od njih imala su i umjetničku vrijednost. Napravljena je ogromna šteta spomeničkom dijelu, a potom i kulturni sjećanja i očuvanju umjetničkih vrijednosti. Rijetko imamo prilike čuti da je negdje na nivou lokalne samouprave obnovljen bilo koji spomenik koji je u to doba porušen. Naša je dužnost i obaveza da čuvamo spomeničku baštinu jer je ona jedan od pokazatelja da su postojali oni koji su se odupirali nacifašističkom okupatoru. Ispunjen sam radošću što danas imamo priliku otkriti ovo spomen-obilježje – poručio je Habulin.
Župan Željko Kolar obratio se kao izaslanik predsjednika RH Zorana Milanovića i u svoje osobno ime.
– Narodno-oslobodilačka borba je jedna od najsvetijih dijelova povijesti hrvatskog naroda kada su naši sinovi i kćeri shvatili da su fašizam i nacizam nešto što može postati trajno zlo. Ljudi poput Leskovara i Jutriše bili su vizionari, ljudi velikog srca i ogromne hrabrosti koji su se u tom trenutku, na čelu s Titom, usudili organizirati i suprotstaviti fašistima. To nikada ne smijemo zaboraviti. Ono što su ti ljudi radili 40-ih godina, to su hrvatski branitelji radili 90-ih – zaključio je Kolar.
