Prije 106 godina, 9. siječnja, na Velikoj narodnoj skupštini, održanoj na Franjevačkom trgu u Čakovcu, donesena je odluka o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.
Hrvatski sabor 2005. godine, na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara, 9. siječnja je proglasio spomendanom koji se diljem Međimurja obilježava nizom događaja i svečanosti kojima se odaje počast zaslužnim Međimurcima.
Povodom odavanja počasti velikanima narodnog preporoda u Međimurju, u Macincu, Vratišincu, Prelogu i Čakovcu, župan Matija Posavec je naglasio da je 9. siječnja najvažniji dan međimurske povijesti.
– To je dan prkosa i zajedništva, simbol nade i vjere u identitet Međimurja, a identitet je nešto najvrijednije što imamo. Danas odajemo počast predvodnicima naroda i preporoda koji je u nakon godina potlačivanja našega naroda doveo do gospodarskog razvoja kao i razvoja na svim drugim poljima. Više od stotinu godina je prošlo od Velike narodne skupštine 1919. godine i donošenja Rezolucije, no tek je 4. lipnja 1920. Trianonska komisija upravo na osnovu nacionalne ostavštine, na osnovu kulture, jezika i pjesmama rekla da ovo nikako ne može biti mađarski, već hrvatski kraj – rekao je župan i nastavio:
Kulturno – povijesna baština
– Međimurje se i dalje razvija te s ponosom čuva svoju kulturno-povijesnu baštinu, svoje nasljeđe ponosa. Svijest o nacionalnom identitetu nikada nije zgasnula u našem narodu i to ga je očuvalo u turbulentnim desetljećima koja su uslijedila. Tako je i danas – usmjereni smo na vlastite snage, ponosni na postignuća i na ono što jesmo – kazao je župan.
U prijepodnevnim satima položeni su vijenci kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, jednog od najzaslužnijih za omasovljenje pokreta oslobođenja Međimurja od mađarske vlasti, u prisustvu župana Posavca, zamjenika načelnika i županijskog vijećnika Zlatka Marciuša, ravnateljice OŠ dr. Ivana Novaka Macinec Božene Dogša, te Ljudevita Boščaka i građana.
Župan je potom s načelnikom Vratišinca Mihaelom Grbavcem, predsjednicom Općinskog vijeća Vratišinca Milenom Granatir, ravnateljicom Osnovne škole dr. Vinka Žganca Majom Lukman Šprajc, predsjednikom Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoranom Turkom i općinskim vijećnicima u Vratišincu odao počast i na grobu doktora Vinka Žganca u Vratišincu.
9. siječnja ostat će zapamćen po velikom jedinstvu koje je Međimurje pokazalo, a u buđenju hrvatske nacionalne svijesti važnu ulogu odigrao je i doktora Vinko Žganec čija je zbirka Hrvatskih pučkih popijevaka iz Međimurja, pri mirovnim pregovorima nakon Prvog svjetskog rata, bila krunski dokaz da Međimurci pripadaju hrvatskome narodu.
Otpor mađarizaciji
Na čakovečkom gradskom groblju vijenci su položeni kod posljednjeg počivališta doktora Ivana Novaka, a počast su odali župan Posavec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, predsjednik Gradskog vijeća Josip Varga i županijski vijećnik Željko Pavlic.
– Na čakovečkom gradskom groblju počiva i utemeljitelj otpora mađarizaciji Međimurja doktor Ivan Novak, čovjek koji je zaslužan i za vraćanje hrvatskoga jezika u gradsku upravu i institucije. Bio je među ljudima koji su u iznimno važnom povijesnom trenutku pokazali i dokazali da Međimurje pripada Hrvatskoj – istaknula je Cividini.
Odavanje počasti završeno je polaganjem vijenaca kod spomen-ploče ocu Kapistranu Geciju kod Katoličkog doma u Čakovcu, svećeniku koji je u iznimno opasnim vremenima okupljao narod, osvješćujući važnost donošenja Rezolucije na skupštini. Počast su odali i predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, te Zrinske garde Čakovec na čelu s predsjednikom Đurom Belom, a molitvu je predvodio župnik Župe sv. Nikole biskupa fra Filip Đurđević koji je naglasio važnost prisjećanja na ulogu ljudi koji su svojim djelovanjem pridonijeli očuvanju međimurskog identiteta.
