“Ma, možeš slobodno do 150 km/h, neće te na autocesti kazniti za tu brzinu!“ Koliko ste puta čuli ovakve savjete, često uz objašnjenje da nema dovoljno policije? No, stvarnost je mnogo složenija, piše Večernji list.
Tolerancija na prekoračenje brzine u cestovnom prometu propisana je Pravilnikom o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine (NN 60/20). No, kako se točno primjenjuje?
Odgovor nije jednostavan
Na pitanje je li sigurnih 150 km/h na hrvatskoj autocesti, odgovor nije jednostavan. Prema pravilniku, sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za vozila koja voze do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine veće od 100 km/h ona se računa kao 10 posto izmjerene brzine.
Sigurnosna razlika, koja predstavlja toleranciju potrebnu za ispravak pogreške mjernih uređaja, ovisi o različitim faktorima. Na autocesti u Hrvatskoj ograničenje brzine (ako prometnim znakom nije drugačije naznačeno) iznosi 130 km/h, što znači da bi maksimalna tolerirana brzina mogla biti oko 143 km/h.
Također, mjerni uređaji koji se koriste za provjeru brzine nisu bezgrešni, pa Pravilnik propisuje da i oni mogu imati dopuštenu pogrešku: plus/minus tri km/h za mjerenja do 100 km/h i plus/minus tri posto za brzine iznad 100 km/h.
Tolerancija u europskim zemljama
Hrvatska nije jedina koja primjenjuje toleranciju na temelju moguće pogreške mjerenja. Mnoge europske zemlje, uključujući Njemačku, Austriju, Italiju, Francusku i Sloveniju, također imaju određene smjernice u vezi s tolerancijom brzine, no one se mogu razlikovati. Općenito, kod brzina do 100 km/h oduzima se 3-5 km/h, dok se kod brzina iznad 100 km/h primjenjuje postotna tolerancija (3-5 posto).
U Njemačkoj se kod stacionarnih uređaja za brzine do 100 km/h oduzima 3 km/h, a kod brzina iznad 100 km/h primjenjuje se tri posto tolerancije. Za uređaje u pokretu, tolerancija može biti veća (5-10 posto), ovisno o metodi mjerenja.
U Italiji kod stacionarnih i mobilnih radara za brzine do 100 km/h oduzima se pet km/h, dok se kod viših brzina oduzima pet posto.
U Austriji i Sloveniji primjenjuju sličnu praksu kao i u Njemačkoj, s tolerancijom do tri km/h za brzine do 100 km/h i tri posto za brzine iznad 100 km/h. No, kod policijskih vozila u pokretu tolerancija može biti veća.
Opća pravila
Tolerancija na brzinu obično znači da se od izmjerene brzine oduzima određeni broj kilometara na sat (za brzine do 100 km/h) ili postotak brzine (za brzine veće od 100 km/h). Ovo omogućava vozačima pravedno postupanje jer uzima u obzir tehničke pogreške mjernih uređaja.
No, iako postoji određena tolerancija, to ne znači da vozači mogu slobodno prekoračiti brzinu. U svakom slučaju, bolje je držati se propisanih ograničenja zbog sigurnosti svih sudionika u prometu, a ne samo zbog izbjegavanja kazni.
Tolerancija na prekoračenje brzine i dalje varira među zemljama, a iznos ovisi o specifičnim zakonima i pravilnicima svake države. Međutim, uvijek treba imati na umu da brzinska tolerancija nije poziv na povećanje brzine, jer bilo kakvo prekoračenje može dovesti do kazni, pa čak i nesreća.