Početak nove godine uvijek je povoljno vrijeme da se ‘pogleda u retrovizor’, napravi analiza i donese završni sud o protekloj godini. Ujedno, dobra je to prilika i da se na stol stave sve ideje za buduće razdoblje. Ravnateljica Dvora Trakošćan Goranka Horjan za nas je napravila upravo to – u intervjuu nam je najprije istaknula ono najvažnije iz 2024. godine, a potom smo zajedno prošli i brojne planove za narednu godinu.
Infrastruktura
Krenuli smo od onoga što je ljudskom oku najvidljivije, investicije vezane uz infrastrukturu, a kojih u 2024. godini nije nedostajalo. Dvor Trakošćan i cijela park-šuma s jezerom oko njega impozantan su baštinski kompleks, a kako bi se primjeren izgled održao, potrebna su i znatna ulaganja.
– Upravljamo ogromnom površinom od oko 87 hektara koji zahtjeva redovito uređenje i održavanje, ali i nove investicije. Sve to nije moguće provesti bez našeg osnivača, Ministarstva kulture i medija, koji nas je u 2024. izdašno pomagao. U prošloj smo godini u fokus stavili nekoliko investicijskih programa, prije svega vezano uz završetak uređenja jezera i sanaciju klizišta. Tu smo imali dobru suradnju s Hrvatskim vodama tako da su sva oštećenja oko mosta i uz rub staza sanirana. Ipak, imamo još nekoliko otvorenih klizišta koja su malo udaljenija, a koja su također posljedica dugog izbivanja vode iz jezera a nemamo sredstva za sanaciju. Što se tiče uređenja staza oko jezera, završili smo zaista respektabilnu dionicu koja omogućuje obilazak jezera i osobama s poteškoćama u kretanju. Šetnica ima sigurnosnu ogradu, a ostaje nam još dio staze prema Ribarskoj kućici ili rješenje s mosrom, no radi se o zaista velikim iznosima, pa će se to raditi etapno u skladu s mogućnostima – započela je ravnateljica Horjan.
Veliki problem, govori nam, stvaraju im oborinske vode.
– Oborinske vode uništavaju šljunčane šetnice i staze koje vode prema našim glavnim objektima, samom dvorcu i kapelici. Provodimo radove koji uključuju sanaciju staze, ali i rješavaju odvodnju. Obilne oborinske vode koje se slijevaju, šljunkom pune kanale i tako onemogućavaju da se voda normalno odvodi u rječicu. Radovima koji su još u tijeku nastojimo to riješiti – dodaje ravnateljica i nastavlja na još jedan veliki projekt započet u 2024. godini, a završetak je planiran u 2025.:
– Jedan od najvećih projekata koji smo započeli u 2024. je svakako energetska obnova pomoćne barokne zgrade. Tu smo dobili sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali i sufinanciranje Ministarstva kulture i medija. Imali smo vrlo zahtjevan postupak javne nabave, nije bilo ponuditelja u prvom krugu, pa smo to morali ponavljati, stoga smo s radovima malo kasnije i krenuli. Moram reći da radovi napreduju jako dobro i vjerujemo da ćemo do polovice ove godine tu investiciju do kraja realizirati. To nam je vrlo važno jer se, između ostalog, radi o velikom izložbenom prostoru kakvog u dvorcu nemamo. Od velike je važnosti da se ovaj prostor osposobi kako bi se, osim izložbi, tu provodili i edukativni programi, razni susreti, koncerti i slično – pojasnila je Horjan.

Uz to, dodala je da je napravljena zamjena cijelog drvenog stepeništa do dvorca koje je bilo dotrajalo.
– Stepenište koriste posjetitelji koji si žele skratiti put do samog dvorca. U potpunosti su izmijenjena gazišta, a stavili smo i zaštitnu ogradu kako bi se olakšalo penjanje, odnosno spuštanje. Ujedno, to je i važan sigurnosni element – govori ravnateljica.

Osim što se mnogo radilo po pitanju infrastrukture, puno se ostvarilo i u području muzejske i kulturne djelatnosti. Uostalom, Dvor Trakošćan je ipak jedna od najprepoznatljivijih kulturno-turističkih destinacija u Hrvatskoj.
– Programski smo se posebno usredotočili na vlastitu produkciju. Uz 70. obljetnicu postavili smo dvije velike izložbe. Prva je bila odlična izložba o ženidbenim vezama ‘Tko tu koga ženi’ naše kustosice Andrea Srednoselec, a uz to je izdan i bogat katalog. Posjetiteljima i zainteresiranoj javnosti pojasnila je na koji način se gradila moć plemićkih obitelji kroz pametne brakove, što je bilo dozvoljeno, što nije, a uz to smo se osvrnuli i na zanimljive epizode iz povijesti obitelji Drašković. Druga izložba ‘Trakošćan: od burga do muzeja’ rad je kustosa Ivana Mravlinčića i pratila je transformaciju Dvora Trakošćan kroz stoljeća. Podsjetimo, on je u prvom redu građen kao obrambena utvrda, da bi kasnije postao udobna i zanimljiva plemićka rezidencija, a nakon Drugog svjetskog rata bio napušten, izložen propadanju i devastaciji, sve do 1954. godine kada je uz veliko zalaganje konzervatora i muzealaca otvoren kao javni muzej i do danas je jedan od najposjećenijih dvoraca u Hrvatskoj – kaže Horjan.
Međunarodna suradnja
– Druga stvar na koju smo se usredotočili bila je međunarodna kulturna suradnja. Projekt ‘Žene nose svijet’ nastavio se iz 2023. godine i u veljači 2024. godine je otvorena izložba u Posavskom muzeju Brežice. Također, uspostavili smo dobru suradnju s muzejem Arouca iz Portugala te je njihova izložba o ženama u samostanu, s posebnim osvrtom na divan samostan u Arouci, bila svojevrsna dopuna našoj ženskoj priči vezanoj uz ženidbene veze i brakove. Prikazali smo što se događalo ako se žena nije udala, ostala je udovica i slično. Mogućnost visokih plemkinja da svoj društveni život nastave u samostanu nije uvijek nužno značilo izolaciju od društvenih zbivanja. Bilo je fascinantno čuti njihove priče i iskustva. Zauzvrat, mi ćemo ove godine gostovati s našom izložbom o ženidbenim vezama u Portugalu, u muzeju Arouca, početkom svibnja – otkrila nam je ravnateljica.
Nadalje, velika se pozornost u 2024. godini pridala publikacijama.
– Izložbe ‘Tko tu koga ženi’ i ‘Trakošćan: od burga do muzeja’ popraćene su lijepim izdanjima, a napravili smo i doista impresivnu publikaciju s našim vanjskim suradnikom Vladimirom Brnardićem, koji je obradio temu prikaza vojnih postrojbi grofa Josipa Kazimira Draškovića, osvrćući se na galeriju portreta, na sačuvane tapete s vojnim prikazima u samom dvorcu, na rodoslovno stablo, te na komparaciju tih tema sa sličnim dvorcima u srednjoj Europi. To nam je poslužilo i za uspostavljanje suradnje, tako da u drugoj polovici ove godine očekujemo postav izložbe o toj temi u našoj novouređenoj galeriji. Moram dodati da smo sama izdanja uspješno prezentirali na Interliberu gdje smo bili prisutni i na središnjoj pozornici, te smo bili i lijepo medijski popraćeni – istaknula je Horjan.
Bilo je tu još mnogo manjih projekata. Dvor Trakošćan je ugostio izložbu ‘Portreti’ lokalnog slikara Ivana Meseka, a održana je i izložba haljina od papira koja se lijepo uklopila uz Dan žena.
– Nadalje, u sklopu međunarodne suradnje smo otvorili jednu poveznicu s Konfucijevim institutom Sveučilišta u Zagrebu te održali sjajan event ‘Kineski zmaj u zmajskom dvorcu Trakošćan’ koji je okupio brojnu publiku, pobudio medijski interes i otvorio prostor za suradnju. Sada smo krenuli i u prijevod materijala našeg audio vodiča na kineski jezik što vjerujem da ćemo realizirati još ove godine. Također, nastojimo uspostaviti veze s našim partnerima, muzejima bliske tematike u Kini, kako bi ostvarili i razmjenu gostovanja. Nadamo se ući u sporazum o razmjeni izložbi s Egiptom i Indijom – najavljuje ravnateljica.
Osim atraktivnog stalnog postava i spomenutih gostujućih izložbi, Horjan ističe kako su poseban naglasak stavili i na brojna događanja koja privlače posjetitelje.
– Istraživali smo koji bi koncepti privukli što više publike i bili pogodni za ovakvu destinaciju koja je udaljenija, koja doista treba snažnu marketinšku podlogu i koja je dosad radila malo takvih događanja. Danas je konkurencija jaka i nije lako doći do posjetitelja, posebno publike spremne na plaćanje što je ključno za održivost. S druge strane svi programi, suradnje s umjetnicima, glazbenicima, produkcija i promidžba događanja, sve to košta. Uz popularne programe za široku publiku poput ‘Noći muzeja’ i ‘Noći tvrđava’ i već spomenuto gostovanje Kineskog zmaja, imali smo i ‘Keltsku noć’ s potragom za keltskim simbolima, ‘Brk i brada – nekada i sada’ smo uveli kao program igre detekcije i pokušali posjetiteljima fokus skrenuti na našu bogatu galeriju portreta. Nadalje, tu je bila i dobra suradnja s Općinom Bednja kroz promociju bednjanskog govora, i na kraju ‘Magična noć’ koja se pokazala kao program koji jako zanima publiku. I u ovoj godini ćemo temeljem tih iskustva nastojati realizirati programe – govori nam ravnateljica.
Godinu 2024. je obilježila i 70. godišnjica Trakošćana kao muzeja, stoga su se tamo organizirali veliku muzejsku konferenciju.
– U svibnju smo bili domaćin zanimljivom forumu muzealaca gdje smo uz predavanja naših domaćih stručnjaka našim kolegama ponudili edukativne radionice vezane uz izgradnju kapaciteta, i to u području vođenja investicija i projekata, području marketinga te razvijanja edukacije za muzealce. Prijavili smo nove edukativne programe za 2025. i 2026. godinu. Ističem zanimljiv program s Interpret Europe, europskim udruženjem za interpretaciju baštine, u sklopu kojeg želimo imati edukativne radionice. Svi znamo da danas priča prodaje lokaciju i na tome treba stalno raditi i dodatno se educirati. Ojačali smo muzejski tim i zaposlili nove djelatnike, a sada treba graditi iskustvo i posložiti vođenje destinacije kako bi, uz to da bude dobro posjećena i ostvaruje svoju društvenu ulogu, ujedno bila i okrenuta prema održivosti. Tako ćemo ostvariti i potrebne prihode koji bi onda pomogli pokriti sve troškove koje imamo – od održavanja, investicija, angažiranja suradnika na posebnim programima i slično – pojašnjava Horjan.
Što se brojki za 2024. godinu tiče, Dvor Trakošćan kroz godinu bilježi manji broj besplatnih ulazaka i veći broj plaćenih ulazaka, a prema podacima za 2024. godinu, zabilježeno je povećanje plaćenih ulazaka od oko 10.000 posjetitelja.

– Dakle, 2023. godine imali smo 61.217 posjetitelja, a u 2024. imali smo 71.529 posjetitelja. Moram istaknuti da bilježimo i porast broja posjetitelja naših povremenih izložbi koje se ne naplaćuju posebno. Nadalje, imali smo i porast stranih gostiju od otprilike 4000 dolazaka, odnosno 19.456 stranih gostiju nam je stiglo 2023. godine, a 2024. nas je posjetilo 23.608 stranih posjetitelja. Imali smo malo prisutnije oglašavanje na autocesti, pa nam je i to dalo rezultate jer smo smješteni ovdje na potezu gdje ljudi putuju na godišnje odmore. Što se tiče stranih gostiju, među najbrojnijima su naši susjedi Slovenci, zatim slijede Austrijanci, Česi, Slovaci, Mađari, ali redovito imamo grupe američkih turista, kao i brojnih drugih stranaca. Također, važno je reći, da je kod nas dosta veliki udio individualnih posjeta. Mi smo destinacija gdje ljudi dolaze obiteljski, za vikend, dolazi nam mnogo ljudi koji vole prirodu, koji žele spoj kulture i zelenila i mislim da je to vrlo dobar adut u rukama Trakošćana za privlačenje nove publike – smatra ravnateljica i dodaje:
– Zadovoljni smo i konstantnim povećanjem prihoda na destinaciji jer uz veću posjećenost dolazi i veća potrošnja, a cilj nam je dobiti na lokaciju ljude koji žele kvalitetnu ponudu i spremni su za nju izdvojiti sredstva – dodaje.
Novi vizualni identitet
Dvor Trakošćan odnedavno ima i potpuno novi vizualni identitet iza kojeg stoji Studio Rašić + Vrabec.
– Vizualni identitet je vrlo bitan jer kroz komunikacijske elemente uspostavlja novu dinamiku odnosa i razgovora s posjetiteljima, ali i onima za koje želimo da nam budu posjetitelji. Dakle, ne radi se samo o logotipu, paleti boja i odabiru fonta, već se radi o novoj vrsti komunikacije kojom se želimo promovirati kao otvoreni, interaktivni prostor koji komunicira baštinu iz najdalje prošlosti, ali ju transformira u zanimljive programe i edukaciju kroz zabavan način. Povezivanje baštine s okolišem omogućuje da se u Trakošćanu provede cijeli dan. Tu smo imali jako dobru suradnju sa dizajnerima koji su ‘kliknuli’ na sve naše inpute. Napravili smo i zajedničke radionice na kojima smo pokušali objasniti što to Trakošćan čini tako magičnim, romantičnim, ‘zmajčanstvenim’ i na posljetku smo došli do rješenja – ističe ravnateljica.

A da sve to što radi sa svojim timom i kolegama itekako ima odjeka, dokazuju brojne prestižne nagrade koje su prošle godine stigle na njihovu adresu. Dvor Trakošćan u 2024. je, između ostalog, dobio priznanje Varaždinske županije za promociju u području kulture i turizma te promicanja međunarodne vidljivosti Trakošćana. Potom je proglašen jednom od TOP Instagram destinacija, a pred kraj godine stigla je i nagrada ICOM Hrvatska za međunarodnu suradnju, za projekt ‘Žene nose svijet’.
– Mislim da možemo biti iznimno zadovoljni što smo prepoznati na svim razinama i to je ono što na neki način potvrđuje da radimo dobro i da idemo u dobrom smjeru. Dakle, već smo 2023. bili uočeni kao Google Pin, zlatna destinacija, te smo osvanuli na naslovnici te publikacije. Uvršteni smo među TOP Instagram destinacije, što nas doista raduje jer je to zapravo samoinicijativni akt samih posjetitelja, naše publike, gdje vidimo da Trakošćan ima tu neku privlačnu snagu – govori ravnateljica, pa nastavlja:

– Dobili smo i priznanje Općine Bednja te ranije spomenuto vrlo vrijedno priznanje Županije za našu međunarodnu aktivnost i promociju jer smo tu zaista učinili dobre i velike iskorake, a to je bilo prepoznato i na nacionalnoj razini od strane struke, pa nam je dodijeljena i ICOM-ova nagrada. Uz to, dobili smo nedavno obavijest da smo jedan od finalista za poslovnu komunikaciju u cijeloj Hrvatskoj i to ne samo u području kulture. Ušli smo među dvadesetak ustanova, firmi i sveučilišta koji su ušli u najuži izbor prema istraživanjima struke kako se komunicira i kako se s korisnicima ili posjetiteljima uspostavlja dijalog. Dakle, i na tom području je prepoznat naš napor da budemo što prisutniji na društvenim mrežama i u medijima. Tu smo jako povećali našu prisutnost, pokazatelji su dobri, i tu moram posebno spomenuti naše mlade snage. Kolegice koje rade u marketingu i PR-u i one zadužene za rad s publikom, Kiara Bienert, Jelena Đurman i Kristina Majcen dale su si puno truda i zaista su otvorile nove kanale komunikacije. Također, u tijeku je i izrada naše nove web stranice jer ova sadašnja više ne zadovoljava današnje potrebe i kriterije, a postepeno ćemo onda graditi i nove online sadržaje. Uz tiskovine odlučili smo da ćemo raditi i e-publikacije dostupne na mrežnim stranicama što je iznimno važno da sav taj stručni rad bude dostupan javnosti. Napravit ćemo i englesku inačicu mrežne stranice – pobrojala je ravnateljica neke od novosti.
A što se tiče smjera u kojem će se u 2025. razvijati kulturna djelatnost, odgovara:
– Nastavljamo s našim izložbenim programima a središnje događanje u ovoj godini je izložba o lovstvu sa snažnom ‘zelenom’ komponentom. Želimo predstaviti povijesnu ali i novu ulogu lovaca koji se više ne gledaju kao netko tko ubija životinje, nego kao akteri koji brine o prirodi i divljači, te održava naše krajolike i tu ćemo zaista imati jedan veliki projekt u suradnji s Lovačkim muzejom iz Zagreba. Hrvatski lovački savez koji u 2025. slavi 100 godina je partner i mislim da će ta izložba imati veliku privlačnu snagu. Program koordinira naš mladi kustos Vinko Kovač koji radi i izložbu o Jurju II. Draškoviću. Otvara se 15. veljače povodom 500 godina od njegovog rođenja. On je bio jedan od najvažnijih predstavnika obitelji zaslužan za njeno dobro pozicioniranje uz Bečki dvor. Ima i svoju tamnu stranu jer je bio ban za vrijeme izbijanja Seljačke bune 1573. pa smo datum otvorenja izložbe uskladili s obilježavanjem bitke kod Stubice i pogubljenjem Matije Gupca. Tako će posjetitelji moći više saznati i o onoj drugoj strani koja je bila na vlasti u vrijeme sukoba – nabrojala je Horjan neke od nadolazećih zanimljivosti, pa nastavila:
– Tu je i izložba koju pripremamo o vojnim postrojbama koju priprema naš suradnik Vladimir Brnardić, a naša izložba ‘Tko tu koga ženi’ gostovat će u Portugalu i Sjevernoj Makedoniji. Nadalje, izložba ‘Trakošćan: od burga do muzeja’ otvara se u Dvoru Veliki Tabor za vrijeme ‘Noći tvrđava’ pa možemo reći da itekako postoji interes za gostovanja naših izložbi – ističe ravnateljica.
Osim skupa s europskim udruženjem za interpretaciju baštine Interpret Europe, vode se i razgovori s Društvom povjesničara umjetnosti da bi sljedeći Kongres povjesničara umjetnosti koji će se održati 2026. godine bio upravo u Trakošćanu. To bi ujedno bio prvi puta da se taj kongres održi izvan Zagreba. Ravnateljica se nada da će pregovori uspjeti i da će u Trakošćan doći najistaknutiji predstavnici s područja struke.
Od istaknutijih infrastrukturnih zahvata u 2025. godini ravnateljica je istaknula dovršetak energetske obnove pomoćne barokne zgrade u podnožju dvorca, a zahvati će se obaviti i na sanitarnom čvoru u dvorcu.
– Imamo velikih problema po tom pitanju, ne samo zbog toga što se nalazimo u staroj povijesnoj zgradi, nego i zbog vandalizma neodgovornih posjetitelja. Posebno stradavaju prostori koji nisu pod videonadzorom na cijeloj lokaciji i to nam je jako veliki problem. To će biti zahtjevan zahvat kojeg ujedno moramo uskladiti s dolaskom posjetitelja i odlučili smo da ćemo to obaviti u prvom dijelu godine. Nadalje, nužna je i zamjena kotlovnice, a imamo problema i sa serverima, računalnom podrškom, internetom na lokaciji i to nam stalno iziskuje nove troškove. Tu je potrebno i dodatno opremiti našu službu održavanja jer smo mi zaista jedan ogroman prostor, i uvijek manjka ljudi i dovoljno mehanizacije. S Hrvatskim restauracijskim zavodom je dogovoreno da napravimo cjelovitu konzervacijsku studiju i snimak postojećeg stanja koje Dvor Trakošćan nažalost nema, a vrlo je važno za sanaciju i buduće investicije, održavanje i uređenje dvorca – pobrojala je ravnateljica.
Prostor za napredak
Dotaknula se potom i promocije same destinacije od strane turističke struke. Smatra da u ovom segmentu ima prostora za napredak i nada se da će u 2025. doći do nekih promjena.
– Očekujemo jaču podršku turističkih zajednica i turističke struke općenito. Tu imamo problem da se od nas očekuje, i kroz oglašavanje i kroz praćenje putem medija, da plaćamo svaku poruku, objavu i slično, a s druge strane očekuje da su naše usluge nenaplative. Često postoji nesuglasje između očekivanja te sraz legitimnih i nelegitimnih interesa na prominentnim destinacijama. Očekujemo veći angažman turističke strane, od uključivanja Trakošćana u projekte zajedničkog oglašavanja, a turističke zajednice su te koje mogu prijavljivati takve programe, kao i investicije u medijske promocije. Nadamo se da će to rezultirati boljom prisutnosti Trakošćana u ciljnim mjestima kao što je Grad Zagreb iz kojeg očekujemo najveći broj dolazaka. Ali treba pojačati turističku promidžbu u susjednim zemljama. Također smo se povezali s UHP-om i Hrvatskom turističkom zajednicom, odabrali smo nekoliko sajmova od kojih su već jedan u Nizozemskoj kolegice odradile. Slijedi predstavljanje u Madridu, a za dalje ćemo vidjeti. Smatramo da također postoji prostor za poboljšanje u pogledu promocije organiziranih dolazaka – primjerice, posjet Trakošćanu u sklopu posjeta nekim drugim mjestima tu u blizini. To je nešto poput ‘izlet paketa’, a može biti povezano i s nastavom. Vani se to često viđa, no kod nas to još nije slučaj. Isto tako, dobro surađujemo s Hotelom Trakošćan i važno nam je da ljudi koji dolaze tamo na kongrese, ili turistički da se opuste, budu i naši gosti – kaže ravnateljica.
Za sam kraj, doznajemo da manjih promjena ima i na cjeniku.
– U ovu godinu krećemo s ulaznicom od 10 eura za dvorac. Također smo uveli obiteljsku ulaznicu kako bi dolazak obiteljima s više djece učinili povoljnijim. Krenuli smo i s naplatom ulaza u park što je ranije već postojalo, no ukinuto je za vrijeme korone i čišćenja jezera. Međutim, sada smo donijeli odluku o odgodi zbog radova koji su nam još u tijeku a i daljnjem proširenju paketa ‘kluba prijatelja’. Cilj nam je otvoriti se prema lokalnoj zajednici. Stanovnicima općine Bednja već dajemo besplatan ulaz, ali vidimo da postoji interes i u široj zajednici, pa čak i na razini cijele zemlje, stoga razmatramo neke opcije za pristupačnije pakete za posjetitelje. Mislim da ćemo to do ljeta uspjeti razraditi prema nekim prijedlozima kakvi postoje u svijetu i da ćemo na taj način doći do određenih prihoda za održavanje koji su nam itekako potrebni – zaključuje.
