Kako to često biva u povijesti, datumi se vole preklapati. Tako na isti datum pada rođenje bana Jurja II. Draškovića i smrt Matija Gupca, dvojice vođa Seljačke bune, naravno na suprotnim stranama. A kako bi se dobila cijela slika o liku i dijelu kardinala Juraja II. Draškovića koji polarizira javnost kao malo tko drugi, danas je u dvorcu Trakošćan otvorena tematska izložba.
Najznačajniji hrvatski plemić na dvoru Habsburgovaca
Ravnateljica Dvora Trakošćana Goranka Horjan naglasila se kako ovom izložbom pridružuju obilježavanju značajnih obljetnica, s obzirom na to da se obilježava 500. godina rođenja plemića koji je stavio dvorac u vlasništvo obitelji Drašković.
– Zaista, važno je zamijetit i dokumentirati rad takvih pojedinaca, a isto tako nam je bitno raditi kontinuirano na istraživanju građe koju čuva naš muzej. Veliko zadovoljstvo nam je što se mladi kustos Vinko Kovač odvažio istražiti ovo široko polje djelovanja Draškovića. Također, veseli me što je to korak dalje u razvijanju međunarodne suradnje jer smo veliki dio opusa izložbe posudili iz Jura. Tamo je Juraj Drašković na koncu bio pokopan što govori o njegovoj važnosti – naglasila je Horjan dodavši kako publika uvijek može vidjeti nešto novo u dvorcu, a izložbe će kasnije gostovati i u drugim gradovima Hrvatske. Uz to, ravnateljica je naglasila kako je dio građe posuđen i iz Hrvatskog povijesnog muzeja, Muzeja Hrvatskog zagorja, Muzeja seljačkih buna jer je Juraj Drašković bio ban kad je izbila Seljačka buna. Nadalje, Nadbiskupskog arhiva i Državnog arhiva, Zavičajnog muzeja iz Ozlja, Austrijske nacionalne biblioteke, Instituta za povijest umjetnosti te Banski dvori koji su posudili jedan portret.
Kustos Vinko Kovač također je istaknuo okruglu obljetnicu, ali i dodao kako je na izložbi korištena umjetna inteligencija pa se može čuti govor iz portreta Juraja II. Draškovića.
– Motivacija jest bila obljetnica, ali isto tako njegova dosadašnja interpretacija u historiografiji gdje je prezentiran kao krvnik Matije Gupca. Izložba prihvaća tu činjenicu, no isto tako pokušava prikazati cijeli njegov život koji je bilo izuzetno zanimljiv s brojnim međunarodnim iskustvima. Bio je jedna od neznačajnih osoba Habsburške monarhije koji je prošao put od najsiromašnijeg plemića do bliskosti s tri vladara – naglasio je kustos Kovač dodavši kako su novim tehnologijama publici približili tematiku spomenutog plemića.
Kraj bogat dvorcima, poviješću i kulturom
Načelnik Bednje i ujedno izaslanik varaždinskog župan Anđelka Stričaka, Damir Poljak iskazao je ponos što dvorac cvijeta u posljednje vrijeme brojim izložbama i suradnjama s drugom muzejskih ustanova
– Posebno smo ponosni na to u Varaždinskoj županiji koja je bogata dvorcima. Prošli tjedan smo imali promociju poštanskih maraka s motivom dvorca, a samo iz Varaždinske županije su bili četiri. Veseli me daljnja ulaganja u obnovu dvoraca, tako se u Klenovniku ulaže 26 milijuna eura, u Marofu gotovo sedam milijuna. To su investicije koje ministarstva i NPOO-a ulaže u kulturu i tradiciju – poručio je načelnik Poljak.
Samo izložbu otvorila je ravnateljica Mađarskog kulturnog centra ‘Franz Listz’, dr. Anna Mladenovics kao izaslanica mađarskog veleposlanika, kojoj je kako sama kaže, ovo velika čast.
– Možemo upoznati ličnost koja je bila presudna ne samo za Hrvatsku, već i Ugarsko odnosno cijelu monarhiju. Karijera Jurija Draškovića primjer je kako su se odanost, služenje i dalekovidnost susreli u doba političkih promjena. Njegova je zasluga za postanak obitelji Drašković ključnim akterima političkog života Hrvatske koja je trajala sve do sredine 20. stoljeća. Juraj II. Drašković može biti primjer današnjim generacijama, a pogotovo nama koji se bavimo diplomacijom – poručila je prilikom otvorenja izložbe dodajući kako su Draškovići povezivali Mađare i Hrvate.
Za kraj dodajmo kako izložba ostaje otvorena do kraja svibnja.
