O renesansi hrvatske željeznice više je puta govorio i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, a još više puta resorni ministar Oleg Butković. Željeznica je danas ključni vid prometne infrastrukture u koji EU ulaže najveći dio prometnog budžeta, budući da je “najzeleniji“ i socijalno najdostupniji vid prometa.
Konstituiranjem nove Vlade RH, mjesto državnog tajnika za željezničku infrastrukturu i promet, elektroničke komunikacije i poštu, preuzeo je dugogodišnji zastupnik u Hrvatskom saboru i nekadašnji čelnik zagorskog HDZ-a, Žarko Tušek.
Nakon pola godine mandata, o izazovima ovog ogromnog sustava, o projektima, o nizu drugih tema, razgovarali smo u obnovljenim prostorima “kockice“ na Prisavlju.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture impresivno je zdanje, lijepo je obnovljeno. Kakav je bio vaš prvi dojam, nakon što ste sjeli na vašu novu dužnost?
Nakon toliko godina u Zagrebu, kao zastupnik u tri mandata, imao sam toliko kontakata s velikim dijelom Vladinih resora, da mi sam dolazak na Prisavlje nije bio neko iznenađenje. Prvi dojam je bio da se radi o jednoj posloženoj kući u kojoj se osjeti kontinuitet upravljanja. Inače, malo je lakše iz Krapine do Prisavlja nego na Markov Trg budući da ja kroz cijelu moju dužnosničku karijeru svojom odlukom svakodnevno putujem na posao i s posla.
Možete li usporediti dimenziju posla zastupnika s poslom državnog tajnika ili ministra u Vladi?
Parlament je jedno, izvršna vlast je drugo. Svaki parlament u svijetu ima svoje protokole rada, ali posao zastupnika sam po sebi nije operativan posao. Donekle jest onim zastupnicima koji su, kao što sam i sam bio, čelnici radnih tijela Sabora. Ostali zapravo upravljaju sami svojim radom i sami odlučuju u kojoj će mjeri biti angažirani. Neki su vrijedni u svom radu, sudjeluju u raspravama, rade u svojoj bazi, a neki svoj mandat koriste drugačije. To je tako. Državni tajnici i ministar čine “upravu“ jedne velike institucije i nakon toga slijedi intenzivan operativni rad.
U kojoj mjeri sudjelujete u radu cijelog ministarstva u odnosu prema primarnim zaduženjima?
Dominantno se vodi briga o upravama koje su pod tobom kao državnim tajnikom, ali praksa je u našem ministarstvu, a i ministar Butković inzistira na tom kolegijalnom pristupu upravljanju, da se po potrebi uključujemo svi u sve i da pokrivamo jedni druge. U krajnosti, da razumijemo sve ključne teme cijele naše kuće. Kako često idemo i na radna tijela i na sjednice Vlade, svi smo o svemu informirani i zajedno se konzultiramo s našim ravnateljima u donošenju svih odluka. A i osobno se svi znamo dugi niz godina tako da smo i s tog aspekta potpuno relaksirani. Bitan nam je uspjeh cijelog ministarstva i Vlade.
Željeznica je postala ključna tema razvoja prometne infrastrukture danas. Percepcija javnosti nije najbolja. Kakvo je realno stanje?
Moramo biti realni, Hrvatska u posljednjih desetak godina doživljava prometnu renesansu. Izgrađena je jedna od najboljih mreža autocesta u Europi, ogromne su investicije u državnim cestama, izgrađen je Pelješki most, izgrađeni su novi aerodromi, pomorska infrastruktura doživljava svoju povijesnu obnovu. Gradilo se i na željeznici, samo što su potrebe kud i kamo veće. Prioriteti su bili kavi su bili i Hrvatska kao otvorena turistička zemlja pokušala je napraviti sve, ali proračun je bio kakav je bio. Sve jednostavno nismo mogli odjednom.
Ulaskom u EU, otvoreni su novi financijski tokovi kroz fondove EU i sredstva koja oni omogućavaju daju nove razvojne prilike. Trenutno imamo 1,7 milijardi eura aktivnih projekata u željeznici, te, što realiziranih, što u realizaciji gotovo 500 milijuna eura projekata obnove flote vlakova HŽPP – a, a pripremamo i nova financiranja. Posebno smo ponosni na taj dio, jer u tim projektima sudjeluje domaća struka i proizvodnja.
U ciklusu od narednih nekoliko godina u željezničke projekte planira se investirati više od 6 milijardi eura i to na svim koridorima, ali i na regionalnoj mreži. Pred nama je sigurno vrijeme željeznice! Slažem se da trenutna percepcija nije najbolja. Intenzivni radovi dodatno stvaraju probleme.
Koje biste projekte u ovom trenutku označili kao kapitalne i koji su apsolutni prioritet?
Ne treba zanemariti činjenicu da, kao članica EU, imamo prvenstveno obvezu obnavljati i modernizirati glavne TNT koridore. U tom smislu naši prioriteti su usmjereni na izgradnju tzv. “Nizinske pruge“ na Mediteranskom koridoru od državne granice s Mađarskom do naše najveće luke Rijeka i upravo ta pruga predstavlja najveće gradilište. Tu imamo dva velika projekta koji ulaze u svoju završnu fazu izvođenja radova, projekt Križevci – Koprivnica – DG duljine 42,6 km i vrijednosti 384,6 milijuna eura, te Dugo Selo – Križevci duljine 38,2 km i vrijednosti 193,4 milijuna eura. Također, na istom koridoru imamo projekt Hrvatski Leskovac – Karlovac duljine 45 km i vrijednosti 361,1 milijuna eura za koji je u zadnjem kvartalu 2024 pokrenut postupak javne nabave. U cilju potpunog završetka Nizinske pruge, u fazi projektiranja su i četiri preostala projekta koji će omogućiti potpunu modernizaciju i izgradnju dvokolosiječne, elektrificirane pruge od Mađarske preko Zagreba do Rijeke. Nadalje, kada govorimo o desetom koridoru, prema Slavoniji, posebno bi istaknuo za sada najveći i najskuplji projekt, a to je rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka, odnosno nove dvokolosiječne pruge na dijelovima željezničke pruge Dugo Selo – Novska dužine 82 km i vrijednosti 620 milijuna eura, za koji je prije nekoliko dana objavljen javni natječaj za radove.
Ono što želim naglasiti, nisu samo projekti na koridorima u fokusu naših aktivnosti. Izuzetno je važno obnoviti željezničku mrežu diljem naše zemlje kako bi svi građani u konačnici imali bolji i brži željeznički prijevoz. Stoga smo za ove projekte osigurali sredstva Europske investicijske banke te trenutni zajam od 900 milijuna eura omogućuje provedbu brojnih projekata. Sredstva su usmjerena na obnovu i modernizaciju ukupno 392 kilometra pruga. Tu je veliki projekt obnove “Podravske pruge“ na dionici Kloštar – Koprivnica – Varaždin vrijedan 180 milijuna eura na kojem radovi počinju u travnju, te projekt obnove dionice Varaždin – Čakovec na pruzi Zaprešić – Čakovec koji je trenutno u radovima. Pruga Zabok – Krapina je obnovljena, a diljem Hrvatske aktivni su mnogi projekti.
Paralelno s projektima gradnje infrastrukture, jednako je važno razvijati kvalitetu usluge putničkog prijevoza. Kažete da ste ponosni na broj kupljenih novih vlakova HŽPP i onih koji tek dolaze?
Osim brzine koju postižemo kroz projekte modernizacije i izgradnje, izuzetno je važna i kvaliteta usluge koja se najbolje ostvaruje kroz nove i moderne vlakove. Vođeni upravo tom premisom, HŽPP je u proteklom desetogodišnjem razdoblju nabavio 61 novi vlak u ukupnoj vrijednosti od cca 315 milijuna eura bez PDV-a. U posljednjih nekoliko godina imamo pojačan trend puštanja u promet novih vlakova, pa je tako od 2021. isporučeno više od 30 vlakova. U ovoj godini, očekujemo da će u promet biti pušten jedan baterijski i jedan elektro-baterijski vlak, uključivo šest punionica za baterijske vlakove diljem RH te sedam dizel-električnih motornih vlakova, dok će u 2026. u promet biti pušteno šest elektro-dizelskih vlakova.
Uskoro dolaze prototipi vlakova koje je HŽPP razvijao s Končarom kao domaćim industrijskim gigantom. Trenutno se testiraju.
Ponosni smo na pilot projekt nabavke jednog baterijskog i jednog elektro-baterijskog vlaka uključivo sa šest punionica za baterijske vlakove koji se većinom financiraju iz sredstava NPOO – a. Ono što nam je posebno drago da se u Hrvatskoj, i to u suradnji s domaćom industrijom razvija, kako proizvođač ističe, prvi baterijski vlak, koji je ujedno ovu jesen bio izložen i na najvećem sajmu željeznice u Berlinu Innotransu. U ovom trenutku, upravo taj, baterijski vlak provodi testne vožnje na našim prugama i možemo očekivati da bi prve putnike mogao prevoziti već u svibnju, jednako kao i elektro-baterijski vlak koji će se koristiti za pruge koje su djelomično elektrificirane.
Ono što želim jasno poručiti je da osim ulaganja u infrastrukturu, značajan dio sredstava bit će usmjeren na nabavu novih, ekološki prihvatljivih vlakova.
Daljana nabava uključuje četiri baterijska vlaka i četiri elektro-baterijska vlaka te dvije punionice, kao i pet dizel električnih motornih vlakova za daljinski promet. Objava ovog natječaja se očekuje sredinom veljače, a procijenjena vrijednost projekta iznosi 107,3 milijuna eura. Spremamo i nove natječaje.
PRVI OD SEDAM KONČAREVIH ELEKTRO DIZELSKIH VLAKOVA DOLAZI NA DIONICU KRAPINA – ZABOK?
Trenutno su u fazi realizacije ugovori o izgradnji 14 novih vlakova, što hibridnih, što prototipa baterijski i elektro baterijski. Također, aktivan je javni poziv u kojemu HŽPP naručuje još 13 novih vlakova (107,3 mln/eur) baterijskih, elektrobaterijskih i hibridnih.
Kako doznajemo, isporuke bi trebale krenuti krajem ožujka ove godine, a potencijalno se razmatra da prvi elektrodizelski vlak koji dolazi u seriji od sedam vlakova svoju svečanu promociju upravo doživi na dionici Krapina – Zabok, budući da je njegova tehnička konfiguracija predviđena za kombinaciju elektrificiranih i neelektrificiranih pruga.
FOTO: Hrvatske željeznice
Protekle mjesece obilježilo je ogromno financijsko restrukturiranje željezničkog sektora koje ste vi kao državni tajnik koordinirali u ime Ministarstva mora prometa i infrastrukture. Što željeznica time dobiva?
Sama činjenica da će kroz aktualno financijsko restrukturiranje željezničkog sektora, od strane Republike Hrvatske biti uloženo ukupno 773 milijuna eura, govori o značaju ovog projekta. Ono što se njime htjelo postići je izravan utjecaj na jačanje financijske stabilnosti društava željezničkog sektora u vlasništvu RH. Osim izravnog utjecaja na jačanje likvidnosti, značajno se podigao i bonitet društava, odnosno društva su postala potentnija za eventualna razvojna zaduživanja u budućnosti. Svakako treba istaknuti važnost financijske stabilnosti i snage društava u uvjetima liberaliziranog tržišta željezničkih usluga, posebice kada je u pitanju postupak pronalaska strateškog partnera za društvo HŽ Cargo. Za upravitelja, društvo HŽI, ovim financijskim restrukturiranjem su se stvorili uvjeti da se osiguraju sredstva za nabavku nove mehanizacije kao i osiguravanje vlastitih sredstava za dokapitalizaciju te operativno i financijsko restrukturiranje društva kćeri. Financijsko restrukturiranje ima ne samo izravnu financijsku dimenziju, već i onu koja se odnosi na rješavanje svih otvorenih pitanja, koja su ostala kao posljedica podjele društva HŽ-a, a onda kasnije i HŽ Holdinga i to u smislu rješavanja otvorenih pitanja između države i društava, niza sudskih sporova, ali i svih otvorenih pitanja između društava međusobno. Možemo reći da smo konačno riješili sva otvorena i opterećujuća pitanja proizašla iz loše podjele društva HŽ-a i da smo sada spremni odgovoriti na nove izazove u reorganizaciji upravljanja cjelokupnim sektorom.
Jedan nacionalni medij u nedavnoj analizi stanja i financijskih i poslovnih procesa u željeznici pisao je o tome da se HŽ vraća u sustav Holdinga kakav primjerice imaju Slovenija, Austrija, Njemačka, a nekada smo i mi imali. Je li to točno?
Smatram da poučeni svim lošim iskustvima podjele željezničkog sektora unazad 20 godina, koji su značajno opterećivali naša društva, sada kada smo počistili glavne repove iz prošlosti, možemo se koncentrirati na uspostavu novog modela upravljanja cjelokupnim sektorom. Ono što očekujemo od novog modela upravljanja i na čemu intenzivno radimo je prije svega jedna krovna dimenzija koja će biti usmjerena na postizanje harmoniziranih procesa i u konačnici učinkovitije upravljanje kompletnim sustavom. Svakako nećemo donositi ishitrene odluke pa dopustite da u narednih nekoliko mjeseci, sa svim zainteresiranim sudionicima usavršimo najoptimalniji model upravljanja, uzimajući u obzir sveukupnost međusobnih djelovanja svih aktera u sektoru, kao i sektora u cjelini.
Sjever Hrvatske sa pozicije željeznice također je ogromno gradilište. Kakvo je stanje kapitalnih projekata?
Mislim da možemo biti izuzetno zadovoljni s dva značajna projekta za naš kraj. Prije svega to je projekt modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge na dionici Zaprešić – Zabok – ukupne vrijednosti 81,5 milijuna eura koji je dovršen 2022., te obnova dionice Zabok – Krapina duljine 16 km vrijednost 18,3 milijuna eura. Ove godine krećemo i s pojačanim održavanjem na dionici prema Gornjoj Stubici.
Kada govorimo o željezničkoj infrastrukturi, započelo se s projektom obnove dionice Donji Kraljevec – Kotoriba, Kotoriba – DG i DG – Čakovec na pruzi Čakovec – Kotoriba, vrijednosti 16 milijuna eura. U tijeku su pripreme za radove na osiguranju i modernizaciji pet željezničko-cestovnih prijelaza. Nadalje, već sam ranije spomenuo kako je u tijeku i obnova “Podravske“ pruge na dionici Kloštar – Koprivnica – Varaždin i dionice Varaždin – Čakovec, kao i radovi na osiguranju kolodvora Čakovec. U obnovu ide i nekoliko kolodvora na pruzi prema Zaboku, iz smjera VŽ, a upravo su počeli radovi na obnovi kolodvora u Krapini. Tu svakako ne treba zaboraviti već spomenute projekte na pruzi koja spaja Koprivnicu sa Zagrebom. Dakle, da, možemo reći da je sjever, s pozicije drugih regija, zaista dobio dosta kapitalnih projekata, ali to ne znači da ne trebamo težiti da se i nadalje otvaraju novi projekti. Sjever voli željeznicu, to je sigurno.
OBNOVA PRUGE PREMA VARAŽDINU
Nakon što je u fokusu posljednjih godina bila tema tzv. Lepoglavske spojnice, ponovno se aktualizirala tema obnove aktualne pruge od Zaboka prema Varaždinu koja je realno, bila zapostavljena koncentracijom na ovaj mega projekt.
– Ja sam kao saborski zastupnik javno u kontinuitetu stajao iza pozicije da je projekt Lepoglavske spojnica jedna mega ideja koju ne treba odbaciti kao nešto što moguće donosi budućnost u razvoju naše željezničke infrastrukture na relaciji Varaždin – Zagreb, neovisno o lokalnim prijeporima oko smjera trase, ali nikako ne na način da se odustane od obnove aktualne pruge koja život znači istoku Krapinsko – zagorske županije. Intenzivno sa HŽI – om razmatramo modele kako prugu revitalizirati da bi joj vratili brzinu, tj. povećali koliko je to maksimalno moguće, a da ne ulazimo u sferu novog projektiranja i svega što to nosi sa sobom. Problem je dio pruge između Budinšćine i Novog Marofa. Uz to, pripremamo i obnovu kolodvora na cijeloj trasi, a na nju tijekom 2025. dolaze i novi vlakovi čija isporuka kreće ovog proljeća.
Kumrovečka pruga je pruga života za Sutlanski kraj, s jedne i druge strane granice. Što je realno očekivati?
HŽI trenutno provodi postupak javne nabave za uslugu “Izrada studijske dokumentacije modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge L 102, Savski Marof – Kumrovec – DG“. Nakon njezine izrade bit će poznati ukupni troškovi i model za realizaciju cijelog projekta. U studiju ćemo uložiti gotovo 3 milijuna eura.
Ono što mogu poručiti žiteljima Sutlanskog kraja je da ćemo uložiti sve napore da na bilateralnoj suradnji, kao prvom i ključnom koraku, odradimo sve što je neophodno za revitalizaciju pruge s obzirom na kontekst graničnih odnosa. Isto očekujemo i od kolega sa slovenske strane.
Kakvo je stanje sa kapitalnim projektima u cestogradnji na području Krapinsko – zagorske županije i Sjevera?
Iznimno sam ponosan da je sve ono što smo s našim stanovnicima komunicirali u ovih 10-ak godina, danas ili završeno, ili se završava. Samo da spomenem ono što je aktualno. Uskoro ugovaramo dionicu Zlatar Bistrica – Marija Bistrica, 50 milijuna eura bez PDV a, brza cesta dolazi do Krapine i kroz koji mjesec bit će otvorena, dalje se projektira nova dionica koja će na cestu spojiti krapinsku poslovnu zonu, rade se i idejni projekti koji idu prema kompletnom izmještanju prometa kroz grad, Krapina – Tkalci II, očekuje se početak radova na dionici Varaždin – Cerje Tužno, ugovori su potpisani, prva faza brze ceste Varaždin – Krapina, vrijednost 25,5 milijuna eura, projektira se dalje, DC 229 – Zagorska Sela, radovi su završeni, DC 307 dionica Mokrice – Oroslavje je završena, Gornja Stubica – Donja Stubica završeno je izvanredno održavanje, Oroslavje – Stubičke Toplice ide u plan nabave ove godine u 2. kvartalu, DC 29 Zlatar Bistrica – Zlatar, očekujemo završetak radova u jesen 2025., idemo s izvanrednim održavanjem na DC 207 od Đurmanca, u planu nabave u 2. kvartalu ove godine, procijenjena vrijednost 8 milijuna eura bez PDV, i da sada ne nabrajam detaljno sva klizišta, vijadukte i nadvožnjake, poput onog u Krapini, ostale intervencije na državnim cestama, DC 35 – Novi Golubovec, primjerice.
Baš sve, što je planirano, što smo donijeli odluke na sjednici Vlade u Krapini 2019., danas se gradi, završava, projektira i baš sve ima dinamiku kakvu proračun može podnijeti.
125 MILIJUNA EURA ZA ZAVRŠETAK AUTOCESTE ZAGREB – MACELJ
Ovo godina također bi trebala biti upamćena po službenom početku još jedne ogromne investicije u Hrvatskom zagorju. Nakon što je ishođena sva potrebna dokumentacija, resorno ministarstvo je radilo na modelu financiranja cjelokupnog projekta. Sredstva su osigurana iz OPKK, 109 milijuna eura, a 15 posto trebala bi osigurati RH i želja je da država sama završi puni profil autoceste Zagreb – Macelj, što uključuje gradnju tunela, vijadukta te završetka cijele trase. Paralelno s time kreće i projekt izgradnje obrane od buke na cijelom profilu koncesije, koji se procjenjuje na oko 20 milijuna eura.
– Uistinu smo ponosni na činjenicu da krećemo s izgradnjom punog profila. Ideja je da RH sama završi puni profil, sukladno sigurnosnim standardima koji su potrebni na ovakvu količinu prometa. Koncesijski ugovor traje do 2032. godine. Projekt je postavljen kao jedan od prioriteta u ovom mandatu naše Vlade i našeg ministarstva. Posebno mi je drago da naravno, uz otvorenu podršku ministara Butkovića na tom projektu sinergijski radimo svo troje državnih tajnika, kolega Mihotić, Bilaver i ja, te naravno naš predstavnik u upravi AZM – a kolega Mlinarević. Inače, po svim standardima radi se o jednoj od najboljih dionica autoceste u Europi. Primjerice, ona je jedna od rijetkih dionica u EU potpuno opremljenih LED rasvjetom, tuneli i trasa su u impresivnom stanju, uvijek uređeni itd.
Dugo ste godina bili čelnik zagorskog HDZ–a i vodili ste različite razine političkih utakmica s ostalima u našoj županiji. Pred nama su lokalni izbori. Kakve su po vama šanse zagorskog HDZ-a u izborima za župana?
Od 2020., kroz dva izborna ciklusa HDZ u III. izbornoj ostvaruje pet mandata na parlamentarnim izborima, što je prije bilo nezamislivo. HDZ je dobio priliku voditi najveću i ekonomski najsnažniju županiju Sjevera, Varaždinsku županiju i tamo župan Stričak ima iznimne rezultate. Držimo svoje pozicije u svim županijama regije. Sve to ne bi bilo moguće bez politika Vlade koju vodimo tri ciklusa u kontinuitetu i bez vodstva našeg predsjednika Plenkovića. Rezultati su impresivni. Cijela Hrvatska, a onda i naši kajkavski krajevi, doživljavaju renesansu u stvaranju potpuno novog standarda života. Nove škole, vrtići, starački domovi, prometna, javna i komunalna infrastruktura, muzeji, kulturni spomenici, nove poslovne zone, nove investicije. Ljudi to osjećaju i vide, makar rastom standarda rastu i očekivanja generalno. U Krapinsko – zagorskoj županiji HDZ ima stabilne pozicije. Nakon svega učinjenog, nema nikakvog objektivnog razloga da na izborima koji su pred nama ne osvojimo neke nove JLS i ne zadržimo naše pozicije, a u jakoj kampanji ozbiljno ponudimo novu viziju upravljanja županijom te da i u toj konačno pobijedimo.
Mislite li da nije prekasno za ozbiljnu kampanju na razini županije, s obzirom na to da kandidat za župana nije istaknut?
Ako je kandidat pravi, nije prekasno. Ostaje puna tri mjeseca za ozbiljnu kampanju, a osim kampanje još je važniji politički rad u godinama iza nas. Uostalom, prezentacija kandidata je finale određene pripremljene strategije stranačkih tijela na kojoj se radi duže vrijeme. U narednih nekoliko dana stranačka tijela će se sigurno sastati, raspraviti, i donijeti potrebne formalne odluke.
