U svijetu je sve popularniji trend, među onima koji žele postići brze rezultate, mesnih dijeta. Kombinacija je to mršavljenja i istovremeno pojednostavljenja režima prehrane.
Ova dijeta temelji se na radikalnom pristupu u kojem se konzumira isključivo hrana životinjskog porijekla – meso, jaja, mliječni proizvodi i masti životinjskog podrijetla, pišu 24sata.
Kako funkcionira mesna dijeta?
Na meniju nema biljnih namirnica, poput voća, povrća, žitarica ili bilo kojih ugljikohidrata. Zagovornici ove dijete tvrde kako tijelo može bolje funkcionirati kad se osloni na meso, a mnogi od njih tvrde da je ona brza i učinkovita za mršavljenje.
Međutim, nutricionisti i zdravstveni stručnjaci upozoravaju na dugoročne zdravstvene rizike koji dolaze s ovim drastičnim planom prehrane.
Mesna dijeta ne podrazumijeva brojanje kalorija, što mnogima olakšava primjenu. Umjesto toga, cilj je jesti do potpune sitosti, a obroci su ograničeni na životinjske izvore hrane.
Mnogi koji prakticiraju ovu dijetu ne koriste biljna ulja ni druge biljne dodatke u pripremi hrane. Ono što je bitno za mesnu dijetu jest što nije postavljeno kalorijsko ograničenje, već se savjetuje da se hrana konzumira do potpune sitosti, što može iznositi do dva kilograma mesa dnevno.
Mogući zdravstveni rizici
Iako se mesna dijeta može činiti privlačnom zbog svojih brzih rezultata, ona nosi značajne zdravstvene rizike. Dugoročno ograničavanje prehrane samo na životinjske namirnice može dovesti do ozbiljnih nutritivnih deficita.
Naime, biljne namirnice obiluju vitaminima K, C, E, folatom, a također sadrže prehrambena vlakna važna za zdravlje probavnog sustava. Bez unosa tih vitalnih tvari, organizam može patiti od raznih zdravstvenih problema, uključujući slabljenje imunološkog sustava i probavne smetnje.
Iako neki tvrde da zatvor nije čest problem kod mesne dijete, činjenica je da manjak vlakana može uzrokovati ozbiljne probavne smetnje, a dugoročno može doći i do problema s crijevima. Nedostatak vlakana u prehrani povezivan je i s povećanim rizikom za razvoj bolesti debelog crijeva. Također, konzumacija velike količine crvenog i obrađenog mesa povezana je s povećanim rizikom od raka želuca.
Zdravstveni stručnjaci također upozoravaju na moguće negativne učinke prekomjernog unosa životinjskih bjelančevina, osobito u osoba s bubrežnim problemima, jer velika količina proteina može opteretiti bubrege. Dugotrajno pridržavanje mesne dijete može dovesti do problema s bubrezima i drugih ozbiljnih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti.
Kako izgledaju obroci na mesnoj dijeti?
Za one koji žele brzo izgubiti kilograme, ova dijeta može pružiti početne uspjehe jer izbacivanje visokokalorične procesirane hrane, brze hrane i grickalica često dovodi do gubitka težine. Zbog povećanog unosa proteina i masti, mesna dijeta može povećati osjećaj sitosti, što može dovesti do smanjenog unosa hrane i manjeg broja obroka.
Za one koji se odluče na mesnu dijetu, jelovnik je vrlo jednostavan i temelji se na mesu i proizvodima životinjskog podrijetla. Tipičan dan može izgledati ovako: doručak, dva tvrdo kuhana jaja s purećom šunkom; ručak, biftek, meso po izboru (ako je moguće, preferira se crveno meso) te večera, pljeskavica od junećeg mesa s pečenom pancetom.
S obzirom na to da mesna dijeta ne uključuje nikakve dodatke prehrani, važno je napomenuti da ova dijeta može biti vrlo restriktivna za osobe koje uživaju u raznovrsnoj prehrani i vole kombinirati različite vrste hrane.
Osim toga, važno je pridržavati se savjeta nutricionista kako bi se izbjegle negativne posljedice koje mogu nastati uslijed dugotrajnog nedostatka vitamina i minerala.
