Hrvatska je ponovno pod utjecajem saharskog pijeska. Iako može stvoriti spektakularne prizore zalaska sunca, može imati i negativne posljedice na zdravlje, okoliš i automobile. Saharski pijesak, poznat i kao pustinjski pijesak, sastoji se od sitnih čestica minerala, prvenstveno kvarca, gline i željeznih oksida, koje potječu iz Sahare, najveće vruće pustinje na svijetu.
Snažni vjetrovi, osobito tijekom proljeća i ljeta, podižu ove čestice visoko u atmosferu. Zračne struje, uključujući južne i jugozapadne vjetrove, zatim prenose pijesak tisućama kilometara preko Sredozemlja do južne Europe, uključujući i Hrvatsku. Tijekom posljednjih godina, učestalost ovih epizoda se povećala, što se djelomično pripisuje klimatskim promjenama.
Utjecaj na kvalitetu zraka
Čestice saharskog pijeska mogu putovati na visinama do 9000 metara i brzinama do 250 km/h. Državni hidrometeorološki zavod redovito prati kretanje pijeska i izdaje upozorenja građanima. Saharski pijesak značajno utječe na kvalitetu zraka. Sadrži visoke razine sitnih čestica (PM10, PM2.5, pa čak i PM1), koje mogu prodrijeti duboko u dišni sustav i krvotok.
Najizravniji utjecaj je na respiratorni sustav. Povećane koncentracije PM čestica pogoršavaju stanja poput astme i bronhitisa. Osobe s kroničnim plućnim bolestima, djeca, starije osobe i trudnice su posebno ugrožene. Simptomi uključuju kašalj, otežano disanje i opći respiratorni distres. Fine čestice (PM2.5) ulaze u krvotok, uzrokujući upale i oksidativni stres. To može povećati rizik od srčanih i moždanih udara. Dugotrajna izloženost može doprinijeti razvoju ateroskleroze, prenose 24sata.
Saharski pijesak sadrži alergene poput peludi i spora, koji mogu izazvati alergijske reakcije (kihanje, curenje nosa, svrbež očiju…). Također, čestice mogu iritirati kožu, pogoršavajući ekcem. Osim minerala, saharski pijesak sadrži i teške metale (olovo, kadmij, arsen, živu), organske zagađivače (policikličke aromatske ugljikovodike, pesticide) i biološke agense (bakterije, viruse, spore, endotoksine). Postoje i naznake prisutnosti radioaktivnih čestica, kao posljedica nuklearnih pokusa u Sahari sredinom 20. stoljeća. Svi ovi sastojci dodatno povećavaju rizik za zdravlje. Dugoročno, izloženost PM2.5 česticama povezuje se i s bolestima poput raka, Alzheimerove bolesti, dijabetesa i debljine.
Saharski pijesak je abrazivan i može uzrokovati sitne ogrebotine na laku automobila, što s vremenom može dovesti do korozije. Prašina također može ući u mehaničke dijelove, začepiti filtere i smanjiti učinkovitost motora. Staklene površine su također podložne oštećenjima. Pijesak na cestama smanjuje trakciju i povećava rizik od nesreća. Preporučuje se što prije oprati automobil prekriven saharskim pijeskom. Nemojte koristiti suhu krpu ili spužvu prije nego što automobil temeljito isperete vodom pod pritiskom. Aktivna pjena je također korisna. Najbolje je koristiti automatske praonice koje prvo ispiru automobil mlazom vode, ili to učiniti sami, ali pažljivo. Nemojte pisati prstom po zaprljanom automobilu, jer to djeluje kao šmirgl papir na lak.
Kako se zaštititi?
- pratite upozorenja – DHMZ i druge meteorološke službe redovito izdaju upozorenja
- smanjite boravak na otvorenom – posebno ako ste osjetljivi
- koristite zaštitu – maske za lice mogu pomoći u filtriranju čestica
- pročišćivači zraka – razmislite o korištenju pročišćivača zraka u zatvorenom prostoru, pogotovo onih s HEPA filterima
- zatvorite prozore i vrata – ograničite ulazak pijeska u domove i vozila
