Na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije ovih je dana objavljen Nacrt prijedloga zakona o proglašenju parka prirode ‘Zagorske gore’. Predloženi novi, 13. po redu park prirode u Hrvatskoj nalazit će se na području Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, a obuhvaća gorske masive Ivanščice, Strahinjščice, Maceljske i Ravne gore te Bednjanski kraj.
300 četvornih kilometara
Kako je istaknuto još u listopadu prošle godine u Krapini, na predstavljanju prijedloga Zakona o proglašenju Parka prirode Zagorske gore, navedeno područje obiluje rijetkim biljnim i životinjskim vrstama među kojima su i novootkrivene, dosad nepoznate vrste za floru i faunu Hrvatske. No, to je samo dio vrijednosti zbog kojih je područje koje obuhvaća nešto više od 300 četvornih kilometara, a proteže se kroz pet gradova i devet općina u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Naime, doznajemo da se naknadnim ispitivanjima tla doznalo da je to područje izuzetno povoljno i za sadnju vinove loze. Stoga se i rodila ideja koja bi povezala prirodu, tradiciju i dala dodatnu vrijednost u turističkom smislu – sadnja najvećeg vinograda u Hrvatskoj. Na obroncima Ivanščice bi se posadilo, ovisno o mogućnostima, od 500.000 do čak milijun čokota vinove loze! Dakako, prevladavale bi autohtone sorte ovog podneblja, a sve bi bila ekološka proizvodnja.
Mega vinograd
– Radi se o održivom razvoju prostora, da ga pokušamo očuvati ovakvog kakav jest, ali da mu damo dodatne mogućnosti razvoja koje do sada nismo imali toliko u fokusu. Jedan takav mega vinograd s vinskim cestama i popratnim eno i gastro sadržajima, bio bi zasigurno i turistička atrakcija. Mi ćemo, dakako, poticati da se prelazi na ekološku proizvodnju. Kada ste u Parku prirode, jednom od najvrednijih područja, to također nosi sa sobom određenu težinu -istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i jedan od gorljivih zagovornika ideje o najvećem vinogradu u Hrvatskoj, Zdravko Vrček Pintarić. Međutim, ideja je, nakon brojnih savjetovanja i uvida u prijedlog Zakona o osnivanju Parka prirode, došla na plodno tlo.
– Hrvatska ima osam nacionalnih parkova i 12 parkova prirode, što nije mali broj. Zaštićena područja moraju imati osobita svojstva, a upravo takva svojstva ima područje Ivanščice, Strahinjščice, Maceljske gore, Ravne gore i Bednjanskoga kraja. Uz to što je bogato prirodnom i kulturnom baštinom, svjedoči o bogatoj, pa i burnoj geološkoj povijesti. Sa svojim staništima, nalazištima, vrijednim i rijetkim vrstama flore i faune, krasnim dvorcima, ljetnikovcima, ladanjskim imanjima, špiljama, spomenicima prirode i mnogočemu drugome, zaslužuje dobiti poseban zakonski okvir koji će nadaleko, ne zaustavljajući se na hrvatskim granicama, promovirati vrijednosti i ljepotu Zagorja – istaknula je enologinja Grozdana Moštak, potpredsjednica radne skupine koja radi na prijedlogu Zakona, ujedno i predsjednica Udruge sommeliera Sjeverozapadne Hrvatske ‘Dobra kapljica’.
Brendiranje i turizam
Složila se s time i lokalna politika, od župana do gradonačelnika i načelnika na čijem će se području prostirati Park prirode ‘Zagorske gore’.
– Mi smatramo da treba štititi, a da su ograničenja unutar onih okvira koji su u cilju da zaštitimo vrijednosti koje se nalaze u tom prostoru s jedne strane, a s druge strane da omogućimo ljudima koji će živjeti na tom području da mogu kroz ekološku proizvodnju, neku drugu vrstu bavljenja turizmom, privući ljude da dođu u Park prirode i da u njemu uživaju. Prostor se štiti, ne samo zbog bioraznolikosti i životinja koje su tamo, nego i zbog ljudi, i onih koji tamo žive i koji će tamo doći. To vidimo kao prioritet i cilj. Ova dodatna zaštita kategorijom parka prirode doprinijet će prvenstveno očuvanju prirodnih vrijednosti, a potom razvoju toga kraja kroz ekološku poljoprivredu, brendiranje lokalnih proizvoda, turizam. Uvjereni smo da će “Zagorske gore” biti ne samo jedan od poznatijih parkova prirode, nego i jedan od najposjećenijih – zaključili su na posljednjem zajedničkom kolegiju održanom u Varaždinu.
Trenutačno je u tijeku e-savjetovanje, nakon kojeg slijedi prihvaćanje prijedloga na sjednici Vlade te izglasavanje u Hrvatskom saboru, čime će sjever Hrvatske dobiti svoj prvi park prirode, ali ne samo to, već i najveći vinograd u zemlji.
