Zelena salata jedna je od najpopularnijih povrtnih kultura među kućnim vrtlarima. Brzo raste, lako se uzgaja, a može se brati već nakon nekoliko tjedana. Ipak, da bi salata bila lisnata, sočna i zdrava, važno je slijediti nekoliko ključnih pravila i trikova koji dokazano povećavaju prinos, piše Podravski list.
Salata najbolje uspijeva u umjerenim temperaturama, između 10 i 20 Celzija. Idealna je za sadnju u rano proljeće i kasnu jesen. Visoke temperature mogu uzrokovati da biljka “ode u sjeme”, što znači da će postati gorka i neupotrebljiva. Tlo bi trebalo biti rahlo, dobro drenirano i bogato organskom tvari. Prije sadnje preporučuje se dodavanje komposta ili dobro pregorjelog stajskog gnojiva. Također, pH tla bi trebao biti između 6,0 i 7,0.
Zelena salata ima plitak korijen i ne podnosi sušu. No, pretjerano zalijevanje može dovesti do truljenja korijena. Najbolje je zalijevati rano ujutro, izravno u tlo, izbjegavajući orošavanje listova kako bi se spriječila pojava gljivičnih bolesti. Salata treba prostor da bi razvila bujne listove. Sadite je na razmak od 20–30 centimetra kako biste omogućili dovoljnu cirkulaciju zraka i svjetlosti. Pregusto posađene biljke češće obolijevaju i imaju manji prinos.
Puževi, lisne uši i buhači česti su neprijatelji salate. Umjesto kemikalija, mnogi vrtlari koriste prirodne metode: talog kave, pivo za puževe ili sadnju nevena i bosiljka u blizini salate koji odbijaju štetnike. Jednom tjedno zalijevanje otopinom koprive ili gaveza može značajno potaknuti rast. Te tekuće gnojidbe sadrže obilje dušika, važnog za razvoj lisnatih biljaka poput salate. Umjesto da posadite svu salatu odjednom, sijte je u manjim količinama svakih 10–14 dana. Tako ćete tijekom cijele sezone imati svježu salatu bez prezasićenja vrta.
