Veliki petak donosi dan introspekcije, tišine i nade. Iako obilježava sjećanje na Kristovu muku i smrt na križu, Veliki petak je i dan kad se vjernici diljem svijeta prisjećaju duboke ljubavi koju je Isus iskazao prema ljudima, kroz svoje patnje i žrtvu.
Na ovaj dan ne slavi se sveta misa, jer Krist je već dao svoju krvnu žrtvu za spas čovječanstva. To je trenutak kada se u miru i poštovanju osjeća ta posebna povezanost, a misa, koja je inače simbolična, izostaje kao znak počasti prema toj nevjerojatnoj žrtvi. Veliki petak je dio Vazmenog trodnevlja, koje uključuje Veliki četvrtak, Veliku subotu i završava radosnim Uskrsom.
Post i nemrs na Veliki petak imaju duboko duhovno značenje. Post, kao čin suzdržavanja od hrane, simbolizira poštovanje prema toj velikoj žrtvi i podsjeća na Kristovu patnju, dok nemrs, s druge strane, znači suzdržavanje od konzumacije mesa. Na Veliki petak se ne jede meso kao znak poštovanja prema Kristovoj krvnoj žrtvi, no riba i plodovi mora su dopušteni jer nisu smatrani toplokrvnim mesom.
Za razliku od drugih dana u godini, post i nemrs su na Veliki petak obavezni za sve vjernike koji su zdravi i u dobi za post. Badnjak i petci tijekom godine nose preporuku nemrsa, ali nisu obveza, dok je Veliki petak poseban dan u crkvenoj godini posvećen sjećanju na Isusovu muku i smrt. Kod katolika je post obvezan na Veliki petak i to za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obvezan i nemrs.
Hrvati vole ribu i fiš paprikaš
Na Veliki petak post traje cijeli dan, od ponoći do ponoći. To znači da bi se tijekom cijelog dana trebala suzdržavati od obilnijih obroka i mesa. Naravno, praksa se može razlikovati, ovisno o vjerskoj tradiciji i običajima. Neki drže da se smije jesti tek nakon što padne mrak, odnosno kad se na nebu pojave prve zvijezde. Prema mnogim kršćanskim tradicijama, meso toplokrvnih životinja se izbjegava, dok su riba i morski plodovi dopušteni jer se ne smatraju pravim mesom. Zato su jela s ribom najčešći izbor – jednostavna, ali bogata okusom.
Na Veliki petak se nastoji jesti lagano, pa su uz ribu česti i razni biljni prilozi, mahunarke, krumpir, povrće, kao i jela bez masnoće i mesa. U kontinentalnoj Hrvatskoj, tradicionalno se priprema grah bez mesa, suho voće, kompoti, domaće štrudle od sira, te tijesto s orasima ili makom. Od ribe se najčešće jede šaran, som ili štuka, često pohana ili u fiš paprikašu. U Istri, Primorju i Dalmaciji, stolovi su puni morske ribe i plodova mora – od bakalara, brudeta i oslića do školjki i hobotnice. Iako su okusi različiti od kraja do kraja, ono što svima povezuje obrok jest želja da se blaguje jednostavno, ali s ljubavlju i pažnjom prema obiteljskoj tradiciji.
