Povodom 100. obljetnice Hrvatskog lovačkog saveza, Dvor Trakošćan i Lovački muzej Hrvatskog lovačkog saveza pripremili su veliku godišnju izložbu pod nazivom ‘100 godina hrvatskog lovstva‘.
Izložba je otvorena večeras, a uz povijesni pregled lovstva, posebno se osvrće na važnost lova u životu plemstva, sagledan kroz baštinu velikaških obitelji Drašković i Kulmer, čije su očuvane lovačke sobe fantastični izlošci koje će posjetitelji moći razgledati zajedno uz trofeje i zanimljive eksponate.
Jubilej kojeg valja posebno obilježiti
Kustosica Lovačkog muzeja Zagreb i koautorica izložbe Vesna Farkaš kazala je da je ovo jubilej kojeg je valjalo obilježiti na poseban način, s obzirom na to da se radi o 100. obljetnici, ali i s obzirom na činjenicu da je Hrvatski lovački savez najveća udruga građana u RH.
– Dvorac Trakošćan ima prekrasnu lovačku dvoranu, ima bogatu povijest lovstva, a Lovački muzej Zagreb ima izuzetno bogatu lovačku zbirku te čuva i izlaže baštinu hrvatskih lovaca. Ovom smo izložbom htjeli popularizirati lovačku kulturu, tradiciju i etiku. Smatramo da je to potrebno zbog toga što javnost nije dovoljno upoznata s baštinom, tradicijom i etikom hrvatskog lovstva. Također, imajući u vidu da Dvor Trakošćan posjećuje izuzetno velik broj djece, lokacija je bila idealna jer je nama edukacija mladih prioritet – pojasnila je Farkaš, te otkrila još nekoliko zanimljivosti o lovstvu:
– U Hrvatskoj inače djeluje otprilike 70.000 lovaca, a njih oko 65.000 su članovi Hrvatskog lovačkog saveza što je impozantna brojka. Također, hrvatsko lovstvo je upisano u nematerijalnu baštinu Republike Hrvatske, a vještina hrvatskog sokolarenja se nalazi na UNESCO-vom reprezentativnom popisu baštine čovječanstva – dodala je kustosica Farkaš.
Ravnateljica Dvora Trakošćan Goranka Horjan posebno je istaknula višestoljetnu tradiciju plemićkog lova na ovom području.
‘Mnogo je predrasuda, no medalja ima dvije strane’
– Na ovim su prostorima živjeli grofovi Drašković koji su nam dali u zalog svoju ostavštinu da o njoj brinemo. Doista imamo nekoliko prekrasnih zbirki u kojima se čuvaju predmeti povezani s lovom – od lovačkog oružja, trofeja, fotografija scena iz lova, pa sve do namještaja uređenja interijera – istaknula je Horjan.
Dotaknula se potom i nekih povijesnih činjenica.
– Moramo reći da je lov kao privilegij plemstva trajao jako dugo, do 19. stoljeća kada je uslijedilo ukinuće nakon Francuske revolucije. No, demokratizacija lova dovela je do toga da je bilo potrebno kontrolirati izlov i upravo zato nastaju lovačka društva gdje se zakonskim propisima nastoji usustaviti odnos i briga o lovištima, zaštititi divljač i propisati pravila koja i danas vrijede, a ljudi s njima možda nisu upoznati. Ova će izložba tako možda biti prilika ljudima da vide različite aspekte te djelatnosti prema kojoj danas imamo mnogo predrasuda, no svaka strana ima dvije medalje – kaže ravnateljica Horjan.
Kustos Dvora Trakošćan Vinko Kovač rekao je da je bilo zadovoljstvo surađivati s Hrvatskim lovačkim savezom i kolegama iz Lovačkog muzeja na ovoj izložbi.
Plodonosna suradnja
– Mi u Trakošćanu smo ponosni na našu lovačku zbirku s obzirom na to da je pravo lova nekada bilo regalno pravo, odnosno prenosilo se s vladara na plemiće. Draškovići su dugo godina uživali to pravo i zbog toga imamo ovako lijepu zbirku koja je i inače izložena u stalnom postavu, no sada je ovdje prezentiramo na malo drugačiji način. Naime, izvukli smo neke stvari iz depoa, poput kuharice koja donosi recepte za jela od divljači, ali i jela od domaćih životinja. Namijenjena je, kako plemićkoj kuhinji, tako i široj populaciji. Dakle, imamo ovdje gastro element, imamo publicistički element s obzirom na to da imamo veliku knjižnicu i mnogo povijesnih časopisa specijaliziranih za lov, a uz eksponate Hrvatskog lovačkog saveza, možemo stvarno reći da se ovdje radi o vrlo plodonosnoj suradnji između ove dvije institucije – poručio je Kovač.
Državni tajnik pri Ministarstvu kulture Mladen Pavić istaknuo je da je lovstvo, osim što je od 2021. registrirano kao nematerijalno kulturno dobro na nacionalnoj razini, danas primarno gospodarska djelatnost.
– Lovstvo danas čini važnu gospodarsku granu, pogotovo u kontinentalnom dijelu Hrvatske, no ujedno se prikazuje i kao tradicija, način života, kao briga o životinjama te briga o ekosustavu. Također, valja istaknuti da je u odnosu na ono što je bilo kroz povijest, lovstvo danas vrlo uređeno te zakonski dobro definirano – poručio je Pavić.
‘Još smo uvijek dobro prirodno stanište’
Za kraj, predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor pojasnio je koja je danas uloga lovaca i lovačkih društava, ali se osvrnuo i na zakonodavstvo te lovački turizam u Hrvatskoj.
– Osim očuvanja životinjskih vrsta i prirode, naša je zadaća danas vezana uz probleme koje ljudi imaju s divljači. Primjerice kada se divljač ‘spusti’ u naseljeno mjesto, ljudi često prozivaju lovce, iako mi nemamo zakonske ovlasti po tom pitanju. Klima se mijenja, pa se tome prilagođavaju i životinje, baš kao i ljudi – kaže Budor.
Po pitanju zakonodavstva, dodaje da uvijek ima problema koji se rješavaju u hodu, ali je situacija više-manje dobra. Potom se osvrnuo i na lovački turizam.
– Lovački turizam je još uvijek ljudima dosta interesantan. Imamo dosta stranih gostiju koji dolaze u Hrvatsku prvenstveno zbog divljih svinja koje su danas jako popularne na području čitave Europe, ali i zbog medvjeda. Također, mnogo ljudi nam dolazi kako bi upoznali ljepote prirodnog, ali i životinjskog svijeta u Hrvatskoj. Naši su resursi još uvijek bogati i možemo reći da smo i dalje dobro prirodno stanište – zaključio je Budor te za kraj dodao da je Hrvatski lovački savez u trenutku osnivanja imao 22 udruge, a danas ih broji 1150.
