Porazgovarali smo s autoricom Andrejom Srednoselec
Poznata izložba ‘Tko tu koga ženi?’ iz Dvora Trakošćan trenutno privlači pažnju Portugalaca

U samostanu Arouca u Portugalu nedavno je otvorena jedna gostujuća hrvatska izložba. Naime, radi se o izložbi ‘Tko tu koga ženi?’ Dvora Trakošćan, čija je autorica kustosica Andreja Srednoselec. Gostovanje izložbe u Portugalu dio je kontinuirane suradnje između dvorca Trakošćan i samostana Arouca

Svečanost otvorenja privukla je brojne posjetitelje, a izložbu je predstavila hrvatska delegacija u bliskoj suradnji s lokalnim domaćinima. Porazgovarali smo s autoricom izložbe i kustosicom u Dvoru Trakošćan Srednoselec, koja nam je otkrila nekoliko zanimljivih detalja.

Podsjetimo najprije uvodno čitatelje o čemu izložba govori i čime je inspirirana?

Izložba ‘Tko tu koga ženi?’ bavi se temom ugovorenih brakova u plemićkim i aristokratskim krugovima kroz povijest, s posebnim naglaskom na ulogu žena u društvu i obitelji. Kroz arhivske dokumente, portrete, svakodnevne i simbolične predmete, izložba istražuje kako su brakovi služili kao instrument političkih saveza, ekonomskog utjecaja i održavanja društvenog statusa. Inspiraciju za izložbu čine stvarne životne priče, s posebnim naglaskom na povijest obitelji Drašković i dvorca Trakošćan.

Autorica i kustosica Andreja Srednoselec, FOTO: FB, Dvorac Trakošćan

Gostovanje ove izložbe u Portugalu nastavak je plodne suradnje Dvora Trakošćan i samostana Arouca. Kako se ova izložba tematski može povezati uz samostan, a kako uz Dvor Trakošćan?

Premda se nalaze na različitim krajevima Europe, samostan Arouca i dvorac Trakošćan dijele zajedničku povijesnu i kulturnu baštinu – život plemstva, ulogu žena unutar obitelji i religije te značaj brakova za plemićki sloj. U Arouci su stoljećima živjele žene, pripadnice visokog plemstva koje su često bile poslane u samostan kao dio obiteljskih planova, što je direktno povezano s temom izložbe. S druge strane, dvorac Trakošćan bio je dom obitelji Drašković, čija je povijest, uključujući brakove, saveze i političke odnose, dio složenih društvenih dinamika europske elite. Izložba se tako tematski i simbolički uklapa u povijesni kontekst obje institucije – prikazuje ulogu žena, važnost bračnih strategija i kulturne vrijednosti koje su oblikovale povijest i Hrvatske i Portugala.

Osobno ste ovom prilikom bili u Portugalu. Kako su domaći posjetitelji reagirali na izložbu? Što ih je najviše zainteresiralo?

Reakcije portugalske publike bile su iznimno pozitivne. Veliki interes izazvale su osobne priče snažnih žena poput Suzane, Eleonore i Julijane Drašković, koje su, unatoč ograničenjima prošlih vremena, igrale ključne uloge u očuvanju obiteljskog naslijeđa. Posjetitelje je dirnula intimna dimenzija izložbe, predmeti poput pisama, fotografija i umjetničkih radova koji svjedoče o emocijama i pričama skrivenim iza političkih i društvenih struktura. Interes su pokazali i za sam Trakošćan, kao kulturnu destinaciju, što je dodatna vrijednost ovakvih međunarodnih suradnji.

Koliko dugo izložba ostaje u Portugalu? Ima li izložba zakazana daljnjih gostovanja?

Izložba će u samostanu Arouca biti otvorena do početka srpnja ove godine. Nakon Portugala, predviđena su gostovanja u Makedoniji i Puli, a u tijeku su i razgovori s nekoliko hrvatskih muzeja. Dugoročni je cilj omogućiti što većem broju posjetitelja da kroz ovu izložbu promišljaju o važnim društvenim temama – ulozi žena, obiteljskim strategijama i kulturnim obrascima – kroz povijesni i suvremeni kontekst. 

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike