Danas se diljem zemlje održava Norijada, slavlje maturanata kojim obilježavaju zadnji dan srednje škole. Iako je diljem zemlje najavljena kiša i loše vrijeme, maturante to neće spriječiti u obilježavanju njima najvažnijeg dana u godini.
Danas se u većem dijelu zemlje očekuje pretežno oblačno vrijeme s kišom, koja će ponegdje, osobito na Jadranu i u njegovom zaleđu, biti obilna i praćena izraženim pljuskovima i grmljavinom. Ipak, tijekom drugog dijela dana očekuje se postupno smanjenje naoblake i prestanak oborine, najprije na obali.
U unutrašnjosti puše umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar, dok na istoku povremeno zapuše i sjeverozapadni vjetar. Na Jadranu je zapuhala umjerena i jaka bura, na sjevernom dijelu s olujnim udarima. Srednji Jadran povremeno ima sjeverozapadni vjetar, dok na jugu još veći dio dana puše jugo. Temperature zraka na kopnu bit će između 11 i 16 °C, no navečer će biti još svježije. U Dalmaciji je toplije, s vrijednostima od 17 do 22 °C, piše Index.
Kako je uopće nastala Norijada
Norijada je tradicionalna proslava kojom maturanti u Hrvatskoj obilježavaju završetak srednjoškolskog obrazovanja. Ona uključuje povorke gradskim ulicama, tematske kostime, glazbu, ples i često šaljive ili satirične poruke na majicama. Iako se danas održava diljem zemlje, njezini korijeni i naziv posebno su povezani sa Zagrebom.
Naziv ‘Norijada’ potječe od njemačke riječi Narr, što znači ‘luđak’ ili ‘budala’. U hrvatskom jeziku, posebno u zagrebačkom, prigorskom i zagorskom govoru, glagol ‘noriti’ označava ponašanje koje je razigrano, veselo ili pomalo ludo. Tako je ‘Norijada’ postala sinonim za dan kada maturanti luduju slaveći kraj školovanja.
Prva zabilježena proslava slična današnjoj Norijadi dogodila se 1954. godine u Zagrebu, kada su maturanti IV. gimnazije i učenice ženske gimnazije organizirali zajedničku šetnju oko tadašnje škole Mimara. Taj čin izazvao je šok u javnosti i zabranu takvog divljanja od strane ravnatelja. Tijekom 1970-ih, etnolog Milivoj Vodopija analizirao je Norijadu kao obred prijelaza (rite de passage), ističući njezine dvije faze – prva se odvija unutar škole i obilježena je rastankom i emocionalnim izražavanjem, dok druga uključuje povorku gradom s elementima inverzije društvenih normi, poput bučne zabave i simboličnog ‘osvajanja’ javnog prostora.
U većim hrvatskim gradovima Norijada se obilježava na različite, ali prepoznatljivo razigrane načine. U Zagrebu maturanti najprije paradiraju od Trga bana Jelačića do Bundeka, gdje ih dočekuje organiziran koncert i program. U Osijeku je ključni dio proslave ples Quadrille koji se pleše točno u podne, a nakon toga slijedi druženje na glavnom trgu.
U Splitu i Rijeci proslave su nešto neformalnije, maturanti se okupljaju ispred škola i potom defiliraju gradskim ulicama, često obučeni u kostime i uz dimne baklje i glazbu. U Zadru se proslava zove Ludijada i završava kupanjem u moru, dok se u Varaždinu održava višednevna manifestacija Maturantika, s paradom, sportskim turnirima i karaoke programom. U Puli i Dubrovniku okupljanja su centralizirana na unaprijed određenim lokacijama uz DJ-eve i zaštitarsku pratnju.
