Vlasnik Opereta nekretnina i dopredsjednik udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Boro Vujović sudjelovao je proteklog tjedna na konferenciji “Stanogradnja i stambena politika” održanoj u Krapini. Vujović je na konferenciji održao zanimljivo predavanje o posljednjim trendovima na tržištu nekretnina, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, a u intervjuu za Zagorje International se konkretno osvrnuo na situaciju u našoj zemlji.
Jesu li cijene nekretnina u RH realne? Kako je to u usporedbi sa zemljama u okruženju?
Kad uspoređujemo cijene ovdje s cijenama u Italiji, naše su cijene visoke, dok smo u usporedbi sa Slovenijom vrlo konkurentni. Naše tržište je vrlo specifično, malo i plitko. Nema velikog broja transakcija, a cijene su u skladu sa situacijom.
Na konferenciji u Krapini iznijeli ste zanimljive statistike o stanju na tržištu nekretnina – možete li izdvojiti neke po vama najzanimljivije brojke?
Jedan od zanimljivijih podataka je da smo prošle godine imali skoro jednak broj transakcija kao 2023., iako se špekuliralo o velikom padu. S druge strane rast cijena je značajno viši od očekivanja.
Rekli ste da se 85 posto nekretnina u RH kupuje vlastitim sredstvima, odnosno gotovinom. Kako to tumačite, odakle ljudima toliki keš?
Treba uzeti u obzir da većina stranaca kupuje vlastitim sredstvima. Dobar dio transakcija su vezane transakcije gdje kupac (A) podigne kredit za kupnju stana od prodavatelja/kupca (B), koji tim novcima kupuje nekretninu od prodavatelja (C). To se računa kao gotovinska transakcija, a izvor je indirektno kredit. Činjenica je da smo turistička zemlja i da se značajan dohodak akumulira od turističkih djelatnosti koji se kasnije prelije u nekretnine.
Hipotetska situacija: mladi bračni par, oboje s prosječnom hrvatskom plaćom od 1500 eura – kako da dođu do svoje nekretnine, npr. stan od 60 metara kvadratnih po današnjim cijenama, ako nemaju ušteđevinu? Postoji li banka koja bi ih pratila?
Ukoliko nemaju drugih opterećenja, poslovne banke će ih podržati u procesu kupoprodaje.
Koji su trendovi po pitanju potražnje nekretnina – kakve su najtraženije i kako se kreću njihove cijene u Zagrebu, kako na obali, a kako u manjim kontinentalnim sredinama?
I dalje je potražnja veća od ponude, kupaca je više od prodavatelja. Najtraženije su “jeftine” nekretnine. To su nekretnine u Zagrebu do 150.000 eura, na obali do 250.000 eura, a na kontinentu ovisi o vrsti nekretnine.
Rekli ste da ne bi bilo dobro da cijene nekretnina padnu, budući da je većina naše imovine upravo u nekretninama. Koji su onda alati unutar državne uprave, administracije i legislative koji bi olakšali ljudima da dođu do nekretnina?
Lokalna uprava ima zemljišta koja se mogu staviti u funkciju gradnje stanova bez naknade. Država može “oprostiti” PDV i evo stanova po vrlo prihvatljivim cijenama za skupine građana kojima želimo pomoći.
