Ministarstvo zdravstva predstavilo je prijedlog novog pravilnika o dopunskom radu liječnika, kojim se uvode znatno stroži uvjeti za rad u privatnom sektoru. Prema prijedlogu, liječnici više neće moći dobiti suglasnost za dodatni rad ako su liste čekanja u njihovoj matičnoj ustanovi dulje od 150 dana, prenosi HRT.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić prijedlog je iznijela prošli tjedan na konferenciji o komunikacijama u zdravstvu MedMed 2025. u Grožnjanu. Naglasila je da je cilj novog pravilnika povećati transparentnost, uvesti jasne kontrole i očuvati kvalitetu javnog zdravstvenog sustava.
Liste čekanja će se smanjiti
Jedan od ključnih kriterija za odobrenje dopunskog rada bit će duljina liste čekanja za određeni postupak. Ako je čekanje kraće od 30 dana – nema negativnih bodova. No, za čekanje dulje od 60 dana predviđeni su kazneni bodovi. Ako je lista dulja od 150 dana, suglasnost se neće ni izdavati. Cilj Ministarstva je prosječno vrijeme čekanja u javnim bolnicama smanjiti ispod 30 dana.
Svake godine morat će se obnoviti propusnica
Suglasnosti će se izdavati isključivo za rad u jednoj ustanovi i na razdoblje od najviše godinu dana. Liječnici će svake godine morati tražiti obnovu dopusnice. Uvodi se i uvjet od najmanje pet godina radnog staža za područje za koje se traži odobrenje, a ravnatelji ustanova dobit će dodatne ovlasti za praćenje rada – uključujući tromjesečnu evaluaciju izvršenja i prisutnosti na radnom mjestu.
Liječnici na rukovodećim pozicijama i oni sa znanstveno-nastavnim titulama mogli bi biti negativno bodovani jer se od njih očekuje veći angažman u organizaciji rada i edukaciji kadra.
Suglasnost se više neće moći dobiti bez preciznog navođenja koje će se pretrage ili zahvati raditi u privatnom sektoru. U obzir će se uzimati i uspješnost u izvođenju tih istih postupaka u javnoj ustanovi.
Podijeljena mišljenja struke:
Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić podržava prijedlog, ističući da će novi pravilnik konačno omogućiti objektivno odlučivanje i nadzor.
– Trenutno imamo pravilnik u kojem je gotovo sve moguće. Ovo donosi konkretne kriterije, istaknuo je Vagić te dodao je da će se u bolnicama uspostaviti informatički sustavi za praćenje ispunjavanja uvjeta, a u nadzor će biti uključene kadrovske službe i predstojnici klinika.
S druge strane, Hrvatska liječnička komora smatra da promjene nisu nužne i da su svi potrebni mehanizmi već dostupni.
– Ako sada ne možete kontrolirati da liječnik ode u privatnu kliniku u 11 sati ujutro, novi pravilnik vam u tome neće pomoć, izjavila je dopredsjednica Komore Samija Ropar, upozorivši da se liste čekanja time neće automatski smanjiti.
Privatni zdravstveni sektor sve traženiji
Prema podacima iz listopada 2024., dopusnicu za rad u privatnom sektoru ima 1.586 liječnika, što je oko 21 posto od ukupno 7.500 liječnika u javnom sustavu. Najviše ih je u Zagrebu i okolici, a među njima je i znatan broj rukovoditelja.
Najtraženije specijalnosti među liječnicima u dopunskom radu su anesteziologija, radiologija, pedijatrija i ortopedija, dok su najčešće pretrage koje građani obavljaju u privatnom sektoru.
Unatoč javnoj percepciji da država velik dio sredstava izdvaja za privatnike, podaci govore suprotno. Godine 2020. privatnom sektoru otišlo je 5,34 posto zdravstvenog proračuna, a 2024. taj je udio pao na 4,87 posto. Više od polovice građana koristi isključivo javno zdravstvo, dok svega dva posto koristi isključivo privatne usluge.
Ministrica Hrstić najavila je da će prijedlog uskoro biti upućen u e-savjetovanje, nakon čega bi mogao biti usvojen. Aktualni pravilnik na snazi je još od 2016. godine, a novi donosi jasnije i konkretnije kriterije koji bi trebali modernizirati i unaprijediti sustav.
