Ljeto je vrijeme kada sve nekako uspori – radne obveze popuštaju, dani su duži, a večeri privlače na druženje, putovanja i opuštanje. U tom ozračju često posežemo za čašicom više, uvjereni da je to dio sezone uživanja. Međutim, upravo ta ležernost može postati zamka, jer alkohol tijekom ljetnih mjeseci ne djeluje isto kao u hladnijim razdobljima godine. Njegovi učinci pojačani su visokim temperaturama, dehidracijom i promjenama dnevnog ritma, zbog čega se ljetno pijenje ne može smatrati bezazlenim – ni fiziološki, ni društveno, piše Klikaj.hr.
Dok hladno pivo ili koktel uz more zvuče primamljivo, alkohol u vrućem okruženju brže ulazi u krvotok i jače utječe na tijelo. Osim što potiče pojačano mokrenje i time ubrzava dehidraciju, alkohol narušava termoregulaciju, koncentraciju i osjećaj za procjenu. Kombinacija alkohola i sunca, osobito kada se pije na prazan želudac, značajno povećava rizik od nesvjestica, padova i toplinskog udara. Taj učinak nije ograničen samo na starije i kronične bolesnike – i mladi, zdravi pojedinci lako mogu doživjeti negativne posljedice, posebno kada piju brzo i bez dovoljno vode.
Jedan od raširenih mitova ljetnih večeri jest i onaj da alkohol pomaže zaspati. Iako je moguće da se uz piće lakše utone u san, njegova kvaliteta pritom drastično opada. Alkohol skraćuje faze dubokog sna, povećava učestalost buđenja i narušava prirodni ritam odmora. Posljedica je umor, smanjena koncentracija i razdražljivost sljedećeg dana, što često vodi u začarani krug daljnje konzumacije alkohola kao sredstva za “opuštanje”.
Znanstvena istraživanja sve češće upozoravaju da ne postoji sigurna doza alkohola. Nekada popularna tvrdnja da “čaša vina čini dobro srcu” danas je ozbiljno dovedena u pitanje. Pokazalo se da su koristi koje su pripisivane alkoholu u stvarnosti povezane s drugim životnim čimbenicima, poput zdrave prehrane i aktivnog načina života, dok i najmanje količine alkohola mogu štetiti jetri, srcu, mozgu i mentalnom zdravlju.
Pritom alkohol ne djeluje jednako na sve. Žene, primjerice, zbog manjeg udjela tjelesne vode i slabije prisutnosti enzima za razgradnju alkohola, brže osjećaju njegove učinke. Hormonske oscilacije dodatno mogu pojačati osjetljivost, dok kod starijih osoba sporiji metabolizam i smanjena fizička otpornost znače da i umjerene količine alkohola mogu imati ozbiljne posljedice.
Kao posebno važan faktor pokazuje se i vrijeme konzumacije. Alkohol ispijen usred dana, dok je tijelo aktivno, izloženo suncu i često bez hrane, jače djeluje nego u večernjim satima. Ipak, ni večernje piće nije bezopasno, jer negativno utječe na san i biološki ritam, a višekratna konzumacija u kratkom razdoblju dovodi do kronične iscrpljenosti.
U Hrvatskoj, gdje je alkohol sastavni dio brojnih društvenih običaja, pitanje njegove štetnosti često se ne postavlja sve dok netko ne dosegne krajnju točku ovisnosti. No, posljedice ne osjećaju samo oni koji piju – već i njihovi bližnji. Prema procjenama, barem milijun građana trpi izravne ili neizravne posljedice tuđeg pijenja. Unatoč tome, većina onih koji imaju problem nikada ne potraži stručnu pomoć – dok ne postane kasno, a organizam već strada.
U stvarnosti, mnogi će i dalje piti. Stoga je nužno govoriti o smanjenju štete – ne kroz zabrane i moraliziranje, već kroz edukaciju i promicanje zdravijih navika. Svjesna konzumacija, izbjegavanje alkohola na prazan želudac, redovita hidracija i oprez pri visokim temperaturama – sve su to načini na koje se rizici mogu smanjiti.
Jer alkohol nije bezazlen ni kad se pije “samo ljeti”, “samo u društvu” ili “samo malo”. Naše tijelo pamti više nego što mislimo – a posljedice se mogu osjećati daleko nakon što sunce zađe za horizont ljeta.
