Ljetni dani donose i zdravstvene izazove, osobito kad temperature prijeđu prag izdržljivosti ljudskog organizma. Dok većina zna da bi tijekom velikih vrućina trebalo piti dovoljno vode, nositi laganu odjeću i izbjegavati izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana, manje je poznato da neki lijekovi mogu dodatno povećati rizik od ozbiljnih posljedica po zdravlje, prenosi Večernji list.
Naime, određeni farmaceutski proizvodi – bilo da se uzimaju na recept ili su dostupni bez njega – mogu utjecati na prirodnu sposobnost tijela da se nosi s toplinom. Kako navodi američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), toplinski udar i iscrpljenost nastaju kad tijelo ne može dovoljno brzo otpustiti višak topline. Mehanizam hlađenja temeljen na znojenju tada postaje nedostatan, a porast tjelesne temperature može uzrokovati oštećenja vitalnih organa, pa čak i smrt.
Liječnici upozoravaju da posebno oprezni moraju biti pacijenti koji uzimaju lijekove za srce, depresiju, alergije, poremećaje pažnje ili nesanicu. Takvi pripravci mogu oslabiti osjećaj žeđi, izazvati poremećaje u znojenju ili ravnoteži elektrolita, odnosno ometati regulaciju tjelesne temperature.
Dr. Michael Redlener iz bolnice Mount Sinai West u New Yorku ističe da su među najrizičnijima lijekovi za snižavanje krvnog tlaka. Neki od njih, poput ACE inhibitora, mogu smanjiti osjećaj žeđi, dok beta-blokatori otežavaju znojenje. I drugi antihipertenzivi, poput blokatora kalcijevih kanala, mogu uzrokovati poremećaje elektrolita, što dodatno oslabljuje otpornost organizma na visoke temperature.
Opasnost ne staje samo na lijekovima za tlak. Psihijatrijski lijekovi – uključujući antidepresive i antipsihotike – također mogu predstavljati ozbiljan rizik. Osobe koje uzimaju tricikličke antidepresive, SSRI-jeve ili lijekove poput venlafaksina (Effexor), mogu imati narušenu termoregulaciju. Neki od tih lijekova pojačavaju znojenje, ali istovremeno smanjuju osjećaj žeđi, što može dovesti do dehidracije. Stimulansi za ADHD i određeni antipsihotici dodatno povećavaju tjelesnu temperaturu ili sprječavaju znojenje, čime se prirodni obrambeni mehanizmi dodatno opterećuju.
Ni oni koji uzimaju lijekove za alergije nisu izvan opasnosti. Antihistaminici poput difenhidramina (poznatog i kao Benadryl) mogu uzrokovati anhidrozu – stanje u kojem tijelo ne proizvodi dovoljno znoja. Kako se isti sastojak nalazi i u brojnim sredstvima za spavanje, moguće je da mnogi pacijenti, nesvjesni rizika, kombiniraju više preparata koji djeluju na tjelesnu termoregulaciju.
Stručnjaci upozoravaju da se terapija ne smije prekidati niti mijenjati na svoju ruku, ali savjetuju da se sa svojim liječnikom porazgovara o mogućim prilagodbama tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta. CDC naglašava važnost individualnog plana liječenja koji će uzeti u obzir moguće rizike tijekom ljetnih mjeseci.
Ljeto tek počinje, a s njim i potreba za dodatnim oprezom – ne samo zbog sunca, već i zbog toga što ono što unosimo u tijelo može igrati ključnu ulogu u borbi protiv vrućine.
