U Velikoj Britaniji započeo je prvi svjetski projekt izgradnje ljudske DNK od nule – korak koji bi mogao revolucionirati medicinu, ali i otvoriti vrata etičkim i sigurnosnim dilemama bez presedana. Projekt “Sintetički ljudski genom”, koji financira zaklada Wellcome Trust s početnih 10 milijuna funti, želi proizvesti umjetne dijelove DNK kako bi se bolje razumjele funkcije gena i stvorile nove terapije za teške bolesti, prenosi Index.
No, kako upozoravaju brojni znanstvenici i etičari, istovremeno se otvara i “Pandorina kutija” – tehnologija koja bi se mogla zloupotrijebiti za stvaranje genetski modificiranih ljudi, biološkog oružja ili komercijalizaciju osnovnih gradivnih elemenata ljudskog života.
– Nebo je granica. Razvijamo terapije koje bi ljudima omogućile zdravije starenje, s manje bolesti – rekao je dr. Julian Sale iz britanskog Medicinskog istraživačkog vijeća (MRC), koji sudjeluje u projektu. Znanstvenici planiraju stvoriti sintetske kromosome – dijelove DNK koji sadrže gene odgovorne za razvoj i održavanje ljudskog tijela. To bi omogućilo testiranje novih teorija o genetici i potencijalno vodilo do učinkovitijih tretmana za bolesti koje trenutačna medicina ne može izliječiti.
Međutim, mnogi upozoravaju na tamnu stranu ove tehnologije.
– Znanost se može upotrijebiti i za nanošenje štete, pa i u ratne svrhe – upozorila je dr. Pat Thomas iz organizacije Beyond GM.
Profesor Bill Earnshaw, genetičar sa Sveučilišta u Edinburghu, zabrinut je da bi se ova znanstvena moć mogla koristiti i za stvaranje “poboljšanih” ljudi ili bića s dijelovima ljudske DNK.
– Pandorina kutija je otvorena. Ako netko ima potrebne strojeve i znanje, nećemo ih moći zaustaviti – poručuje Earnshaw.
Dodatne zabrinutosti odnose se na vlasništvo nad sintetski stvorenim podacima i tijelima.
– Tko će posjedovati stvorene stanice ili organe? Tko će imati pristup informacijama koje iz njih proizlaze? – pita se Thomas.
Unatoč kontroverzama, financijeri projekta smatraju da je odgovorni razvoj ovakve tehnologije bolji izbor nego pasivno promatranje njezinog razvoja negdje drugdje.
– Zapitali smo se, kolika bi bila cijena nečinjenja toga – izjavio je dr. Tom Collins iz zaklade Wellcome.
Kako bi se osigurala društvena kontrola i etički nadzor, projekt uključuje i sociološku komponentu koju vodi profesorica Joy Zhang sa Sveučilišta u Kentu. Ona ističe važnost dijaloga sa širom javnosti: “Ne želimo znanost koja se odvija iza zatvorenih vrata.”
Projekt dolazi točno 25 godina nakon dovršetka Projekta ljudskog genoma – povijesnog trenutka kada je čovječanstvo prvi put pročitalo vlastitu genetsku knjigu života. Sada, uz pomoć sintetske biologije, čovjek ne želi samo čitati – već i pisati nove stranice tog koda.
