U hrvatskim bolnicama sve je manje kreveta, ali sve više pacijenata koji traže pomoć zbog psihičkih tegoba. Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo otkrivaju da su shizofrenija, depresija i poremećaji povezani s alkoholom najčešći razlozi psihijatrijskih hospitalizacija u zemlji.
Tijekom 2023. godine, mentalni poremećaji činili su više od pet posto svih bolničkih prijema, a posebno zabrinjava činjenica da su upravo ti pacijenti zauzeli najviše bolničkih dana. Iako se broj psihijatara udvostručio u posljednjih dvadeset godina, bolnice se suočavaju s padom kapaciteta – broj psihijatrijskih kreveta smanjen je za gotovo četvrtinu, a u specijaliziranim ustanovama čak za 43 posto.
U fokusu statistika su alkoholni poremećaji koji prednjače po broju hospitalizacija, dok pacijenti sa shizofrenijom u prosjeku ostaju najduže na liječenju. Depresija se sve češće pojavljuje kao razlog hospitalizacije, osobito kod žena srednje dobi, što ukazuje na širu društvenu dinamiku i sveprisutni stres.
Zanimljivo je i da se sve veći broj oboljelih liječi izvan klasičnih odjela – dnevne bolnice postaju novi standard, a prosječno trajanje liječenja značajno se skraćuje. U općim bolnicama ono sada iznosi manje od devet dana, što jasno pokazuje zaokret prema fleksibilnijem pristupu skrbi.
Podaci otkrivaju i jasan spolni razdor – muškarci su češće hospitalizirani zbog alkoholizma, PTSP-a i shizofrenije, dok su žene osjetljivije na depresivne i shizoafektivne poremećaje. Među djecom i mladima, dječaci dominiraju u najranijoj dobi, dok adolescentice češće traže psihijatrijsku pomoć između desete i devetnaeste godine.
Zdravstvena slika upotpunjuje se i crnim brojkama samoubojstava. Iako su one u padu posljednjih godina, u 2023. ih je bilo više od pet stotina. Muškarci i dalje čine više od sedamdeset posto svih slučajeva, a najčešći način bio je vješanje.
Mentalni poremećaji ostavljaju dubok trag i nakon izlaska iz bolnice. Čine gotovo trećinu svih uzroka invaliditeta u Hrvatskoj, a nisu rijetkost ni kao uzrok smrti – u prošloj godini preminulo je više od dvije tisuće osoba, najčešće zbog demencije i alkoholnih oštećenja.
Brojke ne lažu, ali ni ne govore sve. Iza svake statistike stoji čovjek – često u tišini, često neprepoznat – a sve veća prisutnost ovih dijagnoza u zdravstvenom sustavu možda govori više o našem društvu nego o bolnicama.
