Od danas na snagu stupaju makrobonitetne mjere kojima HNB ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost, navodi 24sata.
Hrvatska narodna banka (HNB) u ožujku je uvela strože uvjete kreditiranja građana, donijevši mjere kojima ograničava omjer mjesečne otplate duga i ukupnog dohotka (DSTI) na najviše 45% za stambene kredite te 40% za nestambene. Također, omjer iznosa kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu (LTV) ne smije prelaziti 90%.
Nove mjere također ograničavaju rok otplate. Za kredite osigurane nekretninom, bilo stambene ili nestambene, maksimalno trajanje je 30 godina, dok ostali nestambeni krediti mogu trajati najviše 10 godina.
Unatoč strožim kriterijima, bankama je i dalje omogućeno da unutar određenih kvota odobravaju kredite izvan ovih ograničenja: do 20% iznosa stambenih kredita i 10% nestambenih, kao i 20% kredita mimo LTV granice. Takve iznimke ponajprije se mogu primjenjivati kod potrošača koji kreditom rješavaju stambeno pitanje, osobito kada je riječ o kupnji prvog doma ili zamjeni za prikladniji obiteljski prostor.
Iz HNB-a naglašavaju da je ukupni dug ključan u izračunu DSTI omjera, a u njega ulaze sve postojeće kreditne obveze, uključujući i budući kredit koji se traži, ali i druge poznate obveze prema vjerovnicima. U taj izračun spadaju i prekoračenja na tekućem računu te dugovanja po kreditnim karticama, dok se potrošnja po charge karticama (s odgodom plaćanja) ne računa, osim ako je riječ o obročnoj otplati. Ako se novi kredit koristi za zatvaranje starog, tada se ta ranija obveza ne uračunava u ukupni dug.
Primjer koji navodi HNB uključuje bračni par s mjesečnim prihodom od 2.500 eura i kupnju nekretnine vrijedne 240.000 eura. Najveći dopušteni anuitet iznosi 1.125 eura (45% prihoda), dok maksimalni iznos kredita, zbog LTV granice, ne može prijeći 216.000 eura. Iako bi kredit mogao iznositi i više uz dulji rok otplate, ograničenje vrijednosti nekretnine ostaje presudno. Čak i uz rok od 30 godina, kredit ne može prijeći 216.000 eura.
Mjere donijete iz opreza
Iako su bile planirane za početak travnja, nove mjere stupile su na snagu tri mjeseca kasnije, kako bi se omogućilo dodatno razdoblje prilagodbe. Cilj je mjera, navode iz HNB-a, spriječiti rast financijskih rizika uslijed intenzivnog zaduživanja kućanstava, posebno nenamjenskim gotovinskim kreditima, te ojačati otpornost potrošača u mogućim nepovoljnim ekonomskim uvjetima.
HNB očekuje da će nove regulative donekle usporiti rast zaduživanja građana, osobito gotovinskim kreditima, čime se istovremeno štiti i financijska stabilnost. No, u segmentu stambenih kredita učinak bi trebao biti manji. Ograničavanje zaduživanja moglo bi utjecati i na inflaciju, jer usporava potrošnju financiranu kreditima.
Središnja banka već je ranije upozorila na ubrzani rast gotovinskih kredita. Godišnja stopa rasta tih kredita porasla je s 3,6% krajem 2022. na čak 15,9% do kraja 2024. Pritom se pokazalo da se naplativost takvih kredita relativno brzo pogoršava.
Slični rizici primijećeni su i u stambenom kreditiranju, koje raste prosječno 10% godišnje od 2020. Nagli porast cijena nekretnina i više kamatne stope naveli su građane na sve veće iznose zaduživanja, što se očituje u rastu omjera otplate u odnosu na dohodak (s 38% na 41%) te produljenju prosječnog roka otplate s 22 na 24 godine.
Nagli skok stambenih kredita
Razdoblje između najave i primjene mjera obilježeno je snažnim rastom odobrenih stambenih kredita. U prva tri mjeseca 2025. banke su isplatile oko 5.300 novih stambenih kredita, 29% više nego u istom razdoblju 2024. Ukupna glavnica novih kredita dosegnula je 650 milijuna eura, naspram 430 milijuna prethodne godine, a prosječni kredit porastao je na 123 tisuće eura (povećanje od 16,6%).
U travnju je rast dodatno ubrzan. Ugovoreni iznos stambenih kredita dosegao je 378 milijuna eura, nakon 316 milijuna u ožujku, prema podatcima HNB-a.
HUB ističe niske kamatne stope
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da su banke već unaprijed prilagodile svoje interne kriterije i procese te postupno počele primjenjivati pojedine mjere i prije formalne primjene, kako bi izbjegle poteškoće.
HUB ističe kako je rast kreditiranja bio očekivan, osobito zbog pada kamatnih stopa. Prosječna kamata na stambene kredite u travnju iznosila je 2,91%, što je pad od 0,85 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Hrvatska se po kamatama nalazi među najpovoljnijima u europodručju, odmah iza Finske, Španjolske i Malte, a usporedivo sa Slovenijom.
U HUB-u dodaju kako daljnji pad kamatnih stopa nije izvjestan, jer trenutačno postoji značajan jaz između europskih i američkih referentnih stopa, što stvara veliku neizvjesnost za buduće kretanje tržišnih kamatnih stopa.
