U Kumrovcu je u petak svečano otvoren Kulturno – društveni dom Razvor, za čiju je dugoočekivanu adaptaciju s izvođačem radova, tvrtkom CanDo iz Slavonskog Broda, načelnik Kumrovca Robert Šplajt potpisao ugovor u prosincu prošle godine.
Šplajt je prilikom otvorenja istaknuo kako vjeruje da će Kulturno – društveni dom biti maksimalno iskorišten, a zatim se osvrnuo na povijest zgrade.
– Ona počinje 1987. godine, kada je ovaj velebni kompleks izgrađen za potrebe Univerzijade i tu su se odigrale dvije ozbiljne svjetske utakmice, a u nadolazećim godinama to zdanje je bilo u službi Nogometnog kluba Kumrovec. Kada se on ugasio, nažalost, cijeli kompleks je počeo propadati. Općina Kumrovec je željela investirati u njega, ali nije mogla zato što nismo mogli pronaći zajednički jezik ni s jednom Vladom, kao ni s Ministarstvom državne imovine. Trenutak je došao 2019. godine, kada smo uz pomoć tadašnjeg ministra državne imovine gospodina Marića uspjeli riješiti taj problem i ovaj ogromni kompleks staviti u svoje trajno vlasništvo – zgradu, cijeli stadion i zemljište od 156.000 četvornih metara. Bio je to ogroman poticaj za investicije za Općinu Kumrovec te smo odmah investirali prvih 1,5 milijuna kuna u Društveno – kulturni dom – kazao je Šplajt.
Planovi za budućnost
– Sljedeća faza je energetsko uređenje cijele zgrade, čija je veličina 1600 četvornih metara te obnova krovišta. Krajnja želja nam je da ovaj sportski, kulturni i društveni kompleks postane svjetski nogometni kamp, i ne samo nogometni, već i sportski, gdje bismo mogli ugostiti reprezentacije, klubove i sportaše iz cijelog svijeta jer Kumrovec ima smještajne i termalne kapacitete. Sve projekte bismo u budućnosti htjeli staviti u službu turizma i gospodarstva i ustrajat ćemo na tome. Nadam se da će nas i Vlada pratiti u tome, prepoznati da je Kumrovec brend broj jedan i da Kumrovec može postati prva grana kontinentalnog turizma – zaključio je Šplajt.
Posebni savjetnik ministrice poljoprivrede Kruno Lukačić rekao je kako je njegova funkcija da se što više ruralnih područja obnovi, odnosno, da ljudi ostanu živjeti na tim područjima kroz razne mjere.
– To su mjere ruralnog razvoja, primjerice sada se otvara Mjera 741, koje će, vjerujem, načelnik kojemu je potvrđen novi mandat, znati iskoristiti i prijaviti određene projekte za razvoj općine, kako bi se ovakvi kulturni centri, dječji vrtići i tržnice koji se financiraju u iznosu od od 90 do 100 posto, ovisno o indeksu razvijenosti, financirali. Na taj način zadržavamo mlade obitelji u ruralnim područjima, a i dajemo svima jednake šanse – pojasnio je Lukačić.
Pronalazak investitora
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar rekao je kako je najvažnije da je napokon bilo sluha i da je barem jedan objekt vraćen iz državnog vlasništva u vlasništvo Općine Kumrovec.
– Načelnik Šplajt je vrlo brzo reagirao i u kratkom roku kroz dva-tri natječaja i svoja vlastita sredstva, objekt stavio u funkciju. Apsolutno sam uvjeren da u jednom mandatu od četiri godine, nema te nekretnine koja se ne bi mogla staviti u funkciju. Ono što je Robert napravio u Kumrovcu, zapravo je najbolji primjer. Vlada je prepoznala potrebu, a sve ostalo je stvar sposobnosti načelnika, lokalne i regionalne sredine, a Robert je pokazao da to radi odlično. Ako se ne nađe investitor za dva velika kumrovečka objekta, odnosno, tri, ako računamo i Rezidenciju, Spomen dom i takozvanu Političku školu, spremni smo uhvatiti se s time u koštac, preuzeti pronalak investitora, ali isto tako same procjene nekretnina trebaju biti realne i netko treba biti spreman preuzeti odgovornost jer ne možete godinama procjenjivati objekt na 22 milijuna kuna, a kad raspišete natječaj, tržišna cijena je 10 ili 12 milijuna kuna. Realna procjena pronaći će realnog investitora – kazao je Kolar.
Saborski zastupnik Žarko Tušek podsjetio je da je projekt financiran od strane dva ministarstva, u ukupnom iznosu od oko 600.000 kuna, uključujući i povrat koji se dogodio s pozicije Ministarstva državne imovine, u protekloj Vladi, uz, dodao je, jedan veliki angažman Roberta Šplajta kao načelnika općine i tadašnjeg ministra državne imovine Gorana Marića.
– Veseli me što nekretnine koje su u državnom vlasništvu ulaze u funkciju na jednoj visokoj razini kako bi povećale kvalitetu života svih žitelja ovog prekrasnog kraja. U vremenu koje je ispred nas, moramo svi zajedno zapeti kako bismo ostale kapitalne objekte koji ovdje stoje na dispoziciji, dali u okrilje Općine ili zajedno s njome pronašli investitore koji bi u njih investirali – poručio je Tušek.
