Novac će se usmjeriti na projekt razvoja autonomnih vozila, razvoj 5G mreže, potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost...
Europska komisija Hrvatskoj isplatila 818,4 milijuna eura

Europska komisija isplatila je Hrvatskoj predujam iz Mehanizma oporavka i otpornosti u iznosu od 818,4 milijuna eura, odnosno 6,14 milijardi kuna, što je najveća pojedinačna uplata europskih sredstava u državni proračun od kada je Hrvatska članica Europske unije, priopćila je Vlada.
Vlada najavljuje da će sredstva iz predujma biti usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati. To se, između ostaloga, odnosi na potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila, ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže, potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji te projekte dekarbonizacije zgrada, kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole.
Temelj za isplatu predujma je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026., koji je početkom srpnja dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije.
Rok za provedbu svih reformi i investicija u NPOO-u je 31. kolovoza 2026., pri čemu će se daljnje isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti temeljiti na polugodišnjim zahtjevima za plaćanje, čije će odobrenje ovisiti o zadovoljavajućem ispunjenju pokazatelja koji se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u okviru NPOO-a. NPOO sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu – gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa. Na javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu ide 4,36 milijarde kuna ili 10 posto, a za obrazovanje, znanost i istraživanje 7,5 milijardi kuna ili 15 posto. Na tržište rada i socijalnu zaštitu odlazi 2,09 milijardi kuna, odnosno četiri posto te na zdravstvo 2,56 milijardi kuna, to jest, pet posto. Tu je još i inicijativa “obnova zgrada” s 5,95 milijardi kuna, to jest 12 posto sredstava iz NPOO-a.
Za oporavak je namijenjeno 66 posto, odnosno 32,15 milijardi kuna, a za otpornost 34 posto, odnosno 16,5 milijardi kuna. Svaka komponenta Plana ima “digitalne” i “zelene” sastavnice, pri čemu je cilj doseći zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju.
Vlada očekuje da će u odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećati BDP kumulativno za dodatnih 4,2 posto u odnosu na scenarij bez Plana oporavka. Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike