Europska komisija isplatila je Hrvatskoj predujam iz Mehanizma oporavka i otpornosti u iznosu od 818,4 milijuna eura, odnosno 6,14 milijardi kuna, što je najveća pojedinačna uplata europskih sredstava u državni proračun od kada je Hrvatska članica Europske unije, priopćila je Vlada.
Vlada najavljuje da će sredstva iz predujma biti usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati. To se, između ostaloga, odnosi na potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila, ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže, potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji te projekte dekarbonizacije zgrada, kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole.
Temelj za isplatu predujma je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026., koji je početkom srpnja dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije.
Rok za provedbu svih reformi i investicija u NPOO-u je 31. kolovoza 2026., pri čemu će se daljnje isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti temeljiti na polugodišnjim zahtjevima za plaćanje, čije će odobrenje ovisiti o zadovoljavajućem ispunjenju pokazatelja koji se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u okviru NPOO-a. NPOO sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu – gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa. Na javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu ide 4,36 milijarde kuna ili 10 posto, a za obrazovanje, znanost i istraživanje 7,5 milijardi kuna ili 15 posto. Na tržište rada i socijalnu zaštitu odlazi 2,09 milijardi kuna, odnosno četiri posto te na zdravstvo 2,56 milijardi kuna, to jest, pet posto. Tu je još i inicijativa “obnova zgrada” s 5,95 milijardi kuna, to jest 12 posto sredstava iz NPOO-a.
Za oporavak je namijenjeno 66 posto, odnosno 32,15 milijardi kuna, a za otpornost 34 posto, odnosno 16,5 milijardi kuna. Svaka komponenta Plana ima “digitalne” i “zelene” sastavnice, pri čemu je cilj doseći zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju.
Vlada očekuje da će u odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećati BDP kumulativno za dodatnih 4,2 posto u odnosu na scenarij bez Plana oporavka. Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.
