“To treba uvesti i za javna poduzeća, ne samo za nas, a i male općine mogle bi biti u problemu zbog skupog softvera”
Iako je novi Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi prije otprilike godinu dana uveo obvezu svim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da proračunski i izvanproračunski korisnici na svojim stranicama moraju jasno prikazati sve informacije koje se tiču trošenja javnog novca, mnogo je ljudi bilo skeptično zbog prilično opširnih odredaba, a ovog se puta ide korak dalje.
U novom Zakonu o proračunu, koji je trenutno na raspravljanju u Saboru, transparentnost po pitanju trošenja javnog novca trebala bi se podići na višu razinu, a uz to, po prvi su puta predviđene i novčane kazne u rasponu od 10 do 50 tisuća kuna za sve načelnike, gradonačelnike te druge lokalne čelnike u Hrvatskoj koji na svojim stranicama neće jasno i detaljno objavljivati na što su potrošili proračunski novac. Osim propisanih kazni, novi će Zakon od lokalnih čelnika tražiti da objavljuju puno detaljnije troškove, među kojima se navode čak i odlasci na ručkove i večere. Uvedu li se te promjene, lokalne vlasti morat će javno objaviti kome je što i kada plaćeno te u koje svrhe.
Tim povodom, raspitali smo se kakvo je trenutno stanje u pojedinim gradovima i općinama po pitanju transparentnosti, ali i koliko su pojedini lokalni čelnici spremni na moguće uvođenje ove više razine transparentnosti.
Da se s uvođenjem veće kontrole u potpunosti slaže, jer se tu radi o javnom novcu i ljudi imaju pravo znati na što se on troši, rekao je načelnik Marije Bistrice Josip Milički i otkrio da se u Općini već i spremaju na to.
‘Kazne moraju biti’
– Već smo dogovorili da ćemo staviti aplikaciju za transparentnost i nju će moći koristiti svi građani, vidljiva će biti svaka lipa koja će biti potrošena iz našeg proračuna. Dakle, već smo u tome, imamo dogovoreno da uzmemo tu aplikaciju, ali čekamo da prođu zakonske odredbe koje će definirati što točno treba biti – rekao je Milički.
O kaznama je rekao kako ih u svakom slučaju podržava i da kazne moraju postojati, ali je posebno naglasio da onda sustav mora biti pravedan.
– Kazna je ta koja definitivno prisiljava odgovorne osobe da provode određene zakonske odredbe, a s druge strane, sami smo svjesni da postoji nekakva relevantnost onih koji donose te kazne. Ponekad se dogodi da je netko kažnjen za nenamjerni prekršaj, a puno veći prekršaji ostaju s opomenom – dodaje.
Osvrnuo se i na zahtjevnost primjene ovog dijela novog Zakona o proračunu, no smatra kako ovdje ne bi trebalo biti nikakvih većih problema.
– Po meni, taj se trošak može prikazati već prilikom knjiženja preko te pametne aplikacije na koju mi računamo. ‘De facto’, radi se o programskim rješenjima i ne bi se trebalo izgubiti puno vremena. Kad se u knjigovodstvu proknjiži bilo kakav trošak, ta aplikacija povlači iz konto salda izdatke u aplikaciju za transparentnost. Nema tu nikakvih dodatnih troškova. Današnja tehnologija i programska rješenja sve rješavaju. Neke općine imaju više aplikacija, primjerice, jednu za grobnu naknadu, drugu za komunalnu, a mi imamo sustav koji pokriva sve u jednom paketu i kad imate sve složeno u jednu bazu, možete iz nje vući varijacije na tisuću tema. Nekome tko možda nema, ili ima programsko rješenje koje nije tako tehničko razrađeno, to onda jest problem. Ali u današnje vrijeme tehnologije, to neće biti apsolutno nikakav gubitak vremena jer će aplikacija sama to već nakon knjiženja obraditi – kaže Milički.
S time da je ova odredba novog Zakona načelno dobra, slaže se i načelnica Kraljevca na Sutli Blanka Stipčić Berić, međutim, smatra kako bi male općine ovdje ipak mogle naići na određene probleme.
– Ono što nas muči jest to da male općine imaju premali proračun i premalo kadra da se to baš tako lako provede. Veći gradovi imaju veću infrastrukturu i proračune, u redu je da to i javno objave, odnosno, imaju mogućnost. Mi koji smo mali i imamo malo zaposlenih, imamo manja financijska sredstva koja su nam na raspolaganju za tako nešto i to nam stvara jedan problem. Nije da ne želimo raditi transparentno, daleko od toga, ali neke okolnosti onemogućavaju nam da to ispunimo na vrijeme ili da s velikom mukom to ispunjavamo. Da je nešto jednostavnije, što je primjenjivo na manje općine, ili nešto što možemo zajednički koristiti, bilo bi bolje za nas koji smo mali, koji nemamo dovoljno vlastitih sredstava da to isfinanciramo. I sada sve dokumente stavljamo na web, oni su tamo vidljivi, ali to je jedna količina podataka koja nije jednostavna za objaviti na web stranici. Kažem, nije do toga da netko nešto skriva, već je problem financiranje toga, da to bude vidljivo – pojasnila je Stipčić Berić i dodala da će, uvede li se odredba, to biti vrlo kompleksno realizirati.
Smatra da bi najpravednije bilo da se uvede neki način na koji bi se svima jednako omogućilo da se to provodi, a ne da su pojedinci prepušteni da se sami snalaze.
Sličnog je mišljenja i načelnik Jesenja Dario Cvrtila, koji nam je pojasnio da će to zasigurno biti dodatan posao, koji će zahtijevati i određeno vrijeme prilagodbe.
– Koliko sam informiran, postoje i određena softverska rješenja koja nude pomoć baš kod takvih stvari, ali ta će rješenja i koštati, pa sve ovisi o cijenama. Male općine si teško mogu priuštiti tako nešto, ako su to neka skuplja rješenja. Ja se nadam da će biti pristupačna i da ćemo brzo moći svladati sve to i da nam to neće predstavljati veći problem – kazao je načelnik Cvrtila, koji naglašava da u načelu podržava ovu odredbu.
– Mislim da je to izmjena zakona koja ide u dobrom smjeru. Povećanje transparentnosti je svakako dobar put i mislim da će to uvelike pridonijeti većoj kontroli trošenja javnih sredstava, a time će i građani imati bolji nadzor nad novcem kojeg troše jedinice lokalne samouprave. Mi to već prakticiramo. Moj prethodnik je transparentno prikazivao troškove, a i ja mislim krenuti tim putem. Očekujem da ćemo sve te podatke prikazati našim mještanima, da mogu transparentno vidjeti na što se troši njihov novac, odnosno, što na kraju krajeva mi radimo – rekao je Cvrtila i dodao kako visinu kazne ne može komentirati, ali svakako pozdravlja da se one propisuju jer, naglašava, kazne za neobjavljivanje takvih podataka postoje još od nekih prijašnjih zakona, a nisu ih se svi pridržavali.
Načelnica Zlatar Bistrice Vesna Mikulec rekla nam je da je transparentnost broj jedan i da bi ljudi trebali znati na što se troši javni novac. Otkrila je da i ona podržava uvođenje više razine transparentnosti te istaknula da se u njenoj Općini troškovi već neko vrijeme transparentno prikazuju.
Što se visine kazni tiče, načelnica kaže kako bi one možda trebale ovisiti o veličini općine ili grada, a oko kompleksnosti provođenja odredbe, smatra da neće biti nikakvih većih problema.
Načelnik Tuhlja Mladen Hercigonja rekao je da Zakon o proračunu propisuje donošenje proračuna za jedinice lokalne samouprave na trećoj razini, a da ga Općina Tuhelj već godinama svojim vijećnicima i javnosti stavlja na uvid i izrađuje ga na najvišoj razini, odnosno, da se u detalje opisuje na što će se utrošiti proračunska sredstva.
– Svaki naš proračun se temelji na osnovnim financijskim načelima, od kojih je jedno od načela i transparentnost, inače se ne bi mogao ni donijeti. Općina Tuhelj je i do sada omogućavala uvid svim zainteresiranima u svaki svoj račun, a potvrda ovome je i ocjena instituta za javne financije o transparentnosti proračuna, koja je već godinama za Općinu Tuhelj odlična – istaknuo je Hercigonja i dodao da bi za transparentnost trošenja javnog novca na razini čitave države bila iznimno važna zakonska obaveza objavljivanja svih računa državnih tvrtki poput HEP-a, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Hrvatskih željeznica i drugih, čiji godišnji prihodi i rashodi iznose na desetine milijardi kuna, za razliku od proračuna malih jedinica lokalne samouprave, koji se kreću otprilike između šest i 12 milijuna kuna.
Što se tiče računa oko troškova reprezentacije za službene ručkove, poklone i slično, a koji će se prema novoj odredbi također morati jasno i transparentno dati na uvid javnosti, Hercigonja je rekao da neće biti nikakav problem za njegovu Općinu jer takvih računa nemaju.
– Sredstva reprezentacije u iznosima od otprilike pet do 10 tisuća kuna, koliko su iznosila prethodnih godina, trošena su na prigodna druženja mještana prilikom obilježavanja državnih blagdana i raznih društvenih događanja koja Općina organizira, te svečanih prijema koji su organizirani za razne dobne skupine stanovništva i predstavnike udruga civilnog društva, a povodom njihovih raznih uspjeha i ostvarenja u društveno – političkom, kulturnom, sportskom i poslovnom djelovanju – rekao je načelnik.
I Hercigonja, kao i njegovi kolege načelnici i gradonačelnici s kojima smo razgovarali, podržava veću razinu transparentnosti iako ističe da bi provedba mogla u nekoj mjeri opteretiti materijalne i ljudske resurse o čemu, smatra, zakonodavci do sada nisu vodili previše računa.
Što se tiče visine kazni, Hercigonja vjeruje da ih je zakonodavstvo odredilo u skladu s prosječnim primanjima, ali i ekonomskim prilikama u državi.
Načelnica Krapinskih Toplica Gordana Jureković kratko je rekla da je Općina i do sada objavljivala sve u skladu s postojećim Zakonima što se tiče transparentnosti proračuna, a najavila je i da će u skladu sa zakonima za 2022./2023. godinu, putem novih programskih rješenja, i dalje nastaviti s time da omogući transparentno prikazivanje svih troškova svojim mještanima.
Transparentnost i automatizacija komunikacije grada sa svojim stanovnicima nešto je čemu treba uvijek težiti jer se samo proračunski obrazovani i pravovremeno informirani građani, vijećnici i novinari mogu konstruktivno uključiti u odlučivanje o prikupljanju i potrošnji lokalnih sredstava te u kontrolu odgovornosti lokalnih vlasti, smatra pregradski gradonačelnik Marko Vešligaj.
Dostupno svim građanima
– Mi u Gradu Pregradi nastojimo biti transparentni i otvoreni od prvog dana, a ove smo godine transparentnost digli na viši nivo, kroz implementaciju nekoliko online usluga na web platformi “Otvoreni grad“. Jedna od usluga je “iTransparentnost“, koja daje detaljan i ažuran pregled postupaka i ugovora nabave roba ili usluga, čime građani mogu pratiti kako se troši njihov novac. Realizacija proračunskih stavki putem platforme vidljiva je svim građanima, a sve točne i vjerodostojne informacije građanima su na platformi dostupne pravovremeno. Ovakva proračunska transparentnost sprječava neodgovorno djelovanje, kao i zloupotrebu javnih sredstava te potiče lokalne jedinice na objavu i objašnjenje proračunske dokumentacije. Za razliku od nekih drugih sustava, naš je direktno spojen na financijski informacijski sustav i otklonjena je mogućnost ručnog prikrivanja ili manipulacije podacima te je ovo dodatan način da objavljujemo točne, vjerodostojne i pravodobne informacije o gradskim financijama i poslovanju – rekao je Vešligaj i pojasnio što sve Grad Pregrada već sada radi po pitanju transparentnosti.
– Platforma je otvorena i jednostavna za pristup putem interneta, dostupna je putem računala, tableta i pametnih telefona te građanima pruža sve servise na jednom mjestu, a uz “iTransparentnost“, implementirano je još pet usluga tvrtke “Libusoft Cicom“, a to su Financijske kartice, iProračun, Digitalni obrasci, Sustav informiranja građana i mojProračun. Osim navedenih usluga, na platformi se nalazi i usluga “Na dlanu“, koju pruža tvrtka “GROMATIC KR d.o.o.“, a pomoću koje građani vrlo jednostavno mogu prijaviti komunalne probleme – ističe gradonačelnik te naglašava kako je upravo digitalizacija najefikasniji način kojim se ubrzava i pojednostavljuje poslovanje gradova i da je to sve u skladu s trendovima koje diktira suvremena tehnologija, a koji su vidljivi u svakom aspektu života.
Jedan od gradova koji je po pitanju transparentnosti također daleko dogurao, je i Grad Zlatar, čija je gradonačelnica Jasenka Auguštan – Pentek rekla da su oni među prvim jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, još prošle godine, uveli transparentnost. Auguštan – Pentek također smatra kako građani imaju pravo vidjeti kako se troši njihov novac i na to gleda kao način na koji se učvršćuje povjerenje građana.
– Grad Zlatar je imao aplikaciju Transparentno, gdje smo dodavali sve narudžbenice, sklopljene ugovore te ulazne fakture. Problem je bio jedino što su djelatnici trebali ručno to unositi u aplikaciju te je ponekad zbog drugih poslova dolazilo do kašnjenja unosa, ali se sve unijelo. Sada smo išli korak dalje te smo uspostavili platformu Otvoreni grad Zlatar, kako bi se automatski sve transakcije i ulazne fakture odmah povlačile iz knjigovodstvenog programa. Time smo omogućili nekašnjenje unosa podataka i sve su fakture odmah vidljive. Nemoguće je bilo što izostaviti. To je prava transparentnost – naglašava zlatarska gradonačelnica.
Isto tako, dodala je kako ni ovaj novi zakon još uvijek neće dovesti do potpune transparentnosti.
– Ovaj novi Zakon to ne zahtjeva na taj način te, nažalost, nije to što je obećavano i građani ipak neće vidjeti sve podatke. Tek naputkom treba ministar utvrditi okvirni sadržaj te način javne objave informacija o trošenju sredstava. Prema informacijama, to će biti proračun na četvrtoj razini, a to je malo više od trenutno objavljenih proračuna. Time se ne dobiva uvid u sve troškove jedinica lokalne samouprave i ministarstava – kaže Auguštan – Pentek i dodaje kako smatra da bi građani također trebali vidjeti gdje ide novac javnih poduzeća.
Gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović rekao je kako je Grad Krapina do sada poštivao sve do sada donesene zakone koji se tiču transparentnosti, a plan je tako nastaviti i dalje.
– Čim se donesu podzakonski akti, mi ćemo biti spremni. Krenuli smo u postupak implementacije programa za te svrhe i kad ćemo vidjeti kako će što biti propisano, postupit ćemo u skladu s time – zaključio je Gregurović. (vc, vh)
