Na području Krapinsko – zagorske županije djeluje 12 jedinica lokalne samouprave koje imaju status potpomognutog područja. To su Budinšćina, Desinić, Gornja Stubica, Hrašćina, Kumrovec, Kraljevec na Sutli, Lobor, Mače, Mihovljan, Petrovsko, Tuhelj i Zagorska Sela. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje svake godine, krajem prosinca, raspisuje javni poziv za podnošenje prijava za stambeno zbrinjavanje, a prijave se zatim zaprimaju tijekom cijelog mjeseca siječnja. Do prošle godine, kada je na natječaj pristiglo čak 514 prijava, odaziv je bio slab – tek dvije, tri prijave na godišnjoj razini.
Kako je istaknuo krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, najveći je problem obujam tražene dokumentacije, kao i sam postupak, pa je Kolar ponovno iskoristio konferenciju za medije kako bi javno prozvao državni aparat. Dodaje da velik broj prijava u protekloj godini zahtjeva i ogroman posao od strane Županije, budući da je jedina zadaća Središnjeg državnog ureda raspisati natječaj. Nakon što ured donese odluku o broju odobrenih zahtjeva, Županija kreće u drugu proceduru i ponovno vodi postupak do rješenja, izdaje samo rješenje, a nakon toga korisnici ostvaruju prava preko državnog ureda.
“A bio je tako blizu”
Kolar se nije mogao suzdržati, a da ne prokomentira 21. prosinca 2020. godine, kada je tadašnji državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Nikola Mažar s čelnicima HDZ-a održao press konferenciju na temu – Poticajna stanogradnja i modeli stambenog zbrinjavanja.
– Bio je 50-ak metara udaljen od mog ureda, a nije došao do nas, ni do mene, niti do moje pročelnice, koji obavljamo posao u ime Središnjeg ureda, da porazgovaramo o samom natječaju i da vidimo gdje se možda on može modificirati, gdje se može smanjiti dokumentacija koja je potrebna da bi se ljudi na natječaj javili. To se do danas nije dogodilo. Ono što je dobro je da 470 zahtjeva od prošle godine ostaje, da ne moramo voditi kompletno novi postupak, i da ove nove zahtjeve samo pribrajamo i ponovno krećemo u proceduru samog ocjenjivanja – rekao je Kolar.
– Osim dvije djelatnice Upravnog odjela koje su stalno radile na natječaju, kroz povjerenstvo koje sam imenovao, još je osmero ljudi moralo raditi na tom postupku. Dakle, desetak ljudi iz Županije je bilo angažirano da bi se taj postupak proveo do kraja. Napravili smo to s velikim zadovoljstvom. Ipak, ne možete stalno preuzimati obaveze, a da ne kreirate postupak koji se provodi. Ja pozivam sadašnjeg državnog tajnika da dođe u posjet Krapinsko – zagorskoj županiji kako bismo prokomentirali postupke koje mi sada radimo već drugu godinu zaredom, i da mi damo svoje prijedloge, primjedbe i sugestije državnom uredu, kako bi idući raspisani natječaj za 2023. godinu bio jednostavniji za potencijalne korisnike s jedne strane, a s druge kako bi se uklonile neke nelogičnosti koje smo uvidjeli oko samog ocjenjivanja. Sve to govorim u najboljoj vjeri i da smanjimo administraciju na minimum kako bi ovaj postupak, koji je vrlo dobar, napravimo odličnim. To je zapravo naš zadatak – poručio je i uputio čestitku obiteljima koje su prošle godine dobile sredstva.
– Nadamo se da će to ove godine ostati na istoj razini, a veselit ćemo se ako će se odobriti još i više, a temeljem prošlogodišnjeg iskustva, dobro bi sjeo jedan radni sastanak da zajednički pridonesemo tome da natječaj bude što jednostavniji za krajnjeg korisnika, da bude maksimalno transparentan i jasan jer je na 514 zahtjeva bilo sedam primjedbi za što možemo reći da je zanemariv postotak. Također, od sedam žalbi prihvaćeno je njih pet i to na temelju dodatne dokumentacije koja je dostavljena, što bi značilo da smo u jednom predmetu nešto pogrešno procijenili. To samo dokazuje s koliko se pažnje i stručnosti naš upravni odjel prihvatio tog posla – završio je Kolar.
E model
Inače, stambeno zbrinjavanje može se ostvariti u nekoliko različitih kategorija, a s obzirom na to da na području KZŽ nema stana, kuće ili zemljišta u vlasništvu države, tu je moguće samo zbrinjavanje po E modelu, koji podrazumijeva darovanje građevnog materijala za obnovu obiteljske kuće, za dogradnju, nadogradnju ili završetak izgradnje obiteljske kuće koja je u vlasništvu korisnika. Isto tako, prihvatljivo je darovanje građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na zemljištu koje je u vlasništvu korisnika.
Martina Gregurović Šanjug, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade istaknula je kako je glavna svrha i cilj ovog programa pomoć obiteljima, zadržavanje obitelji i mladih koji žive na potpomognutom ruralnom području, osobito oni koji se nalaze u težem ekonomskom i socijalnom položaju. Dodala je kako se postupci bodovanja vrše sukladno uredbi, a po više kriterija. Oni se u prvom redu odnose na ekonomski i socijalni status prijavitelja na javni poziv. Postupak bodovanja završio je sredinom ožujka, nakon čega su građani imali mogućnost ulaganja prigovora. Konačne liste objavljene su krajem ožujka i one se dostavljaju u Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji na temelju prikupljenih lista iz svih županija donosi godišnji plan stambenog zbrinjavanja.
– Važno je da se u tom godišnjem planu definira koliko korisnika s područja naše županije može ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje. Prošle godine to je bio 31 korisnik kroz sve jedinice lokalne samouprave. Nakon toga, Županija ulazi u drugi krug opsežnog postupka gdje se s najviše rangiranim korisnicima prolazi postupak utvrđivanja ispunjavanja uvjeta. Prošle smo godine proveli 40 upravnih postupaka, obzirom da nisu svi korisnici koji su se nalazi na vrhu bodovne liste ispunjavali uvjete – rekla je Gregurović Šanjug, dodavši da su izvršeni i terenski očevidi na nekretninama te da je izdano 31 pozitivno rješenje koje je dostavljeno u Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje koje će u daljnjoj proceduri izraditi elaborate za darovanje građevnog materijala i sklopiti upravne ugovore s korisnicima.
– U međuvremenu, raspisan je novi javni poziv za stambeno zbrinjavanje u ovoj godini i zaprimljen je daleko manji broj prijava, njih osam, no ono što je važno je da se sve prijave koje prošle godine nisu bile valjane, njih 470 prenose na ovu godinu te su i dalje važeće. Ove godine tako bodujemo 478 prijava – rekla je Gregurović Šanjug.
Postupak koji slijedi isti je kao i prethodnih godina, a po završetku bodovanja, do sredine ožujka, privremena lista bit će objavljena na mrežnoj stranici KZŽ, nakon čega će građani imati mogućnost ulaganja prigovora, nakon čega će lista biti poslana u Središnji ured.
– Očekujemo da će do kraja travnja Središnji državni ured objaviti podatak koliko građana ove godine dolazi u obzir. Prema neslužbenim kontaktima, očekujemo da taj broj neće biti manji nego što je bio prošle godine – zaključila je Gregurović Šanjug. (Marta Čaržavec)
