U Zaboku je u srijedu održana konferencija ‘Industrija Zagorja’ – konkurentnost, održivost, modernizacija’ u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Krapina kojoj je nazočio i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. Kako je istaknuto, pozicija i uloga industrije u zagorskom gospodarstvu izuzetno je važna, a svi sudionici konferencije imali su se prilike upoznali u kakvom je stanju zagorska industrija trenutno.
Uz to, predstavljeni su ekonomski pokazatelji i prognoze te je iznesen indikativni plan financiranja u okviru EU fondova 2021. – 2027. Također, u ključnom dijelu konferencije održan je i panel s vodećim direktorima najvećih proizvodnih, izvoznih firmi u Zagorju na kojem su se među temama našle modernizacija, održivo poslovanje, trenutno poslovanje tvrtki i konkurentnost.
10 najboljih
Kako je istaknuto, prema najnovijoj provedenoj analizi, a na osnovu 55 pokazatelja, 10 najjačih poduzetnika u Krapinsko – zagorskoj županiji su tvrtke Vetropack, Trgocentar, Jedinstvo Krapina, Dunapack valoviti papir Zabok, Aquafil CRO, Salvus, OMCO, MDK, Würth i Mass Shoes d.o.o. Također, kao najbolje ocijenjena područja istaknuta su ‘okoliš i zelena tranzicija’ te ‘efikasnost tržišta rada’, dok je najveći prostor za poboljšanja vidljiv u područjima ‘makroekonomije i institucije’, ‘infrastrukture i prometa’ i ‘zdravlja’.
Svoju je perspektivu zagorskog gospodarstva dao i glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja koji je predstavio analizu gospodarstva KZŽ prema kojoj je Krapinsko – zagorska županije peta po visini plaća u Hrvatskoj, dok su plaće u industriji za tri posto veće od prosjeka u zemlji.
– Industrija u županiji je odgovorna za preko 40 posto BDP-a, a jedino su Međimurska i Varaždinska županija iznad. Također, bilo mi je drago čuti da se razmišlja o tome da se slične županije, po uspješnosti, ujedine i kako da dodatno unaprijede već sada sjajne pokazatelje. Kada govorimo o BDP-u po glavi stanovništva, vidimo da je od 2008. do 2020. približavanje konvergencije Krapinsko – zagorske županije s Hrvatskom. Vidi se rast i može se zaključiti da je ovo jedna od uspješnijih županija po mnogim ekonomskim pokazateljima – rekao je Šaravanja te dodao da, što se demografije tiče, vidljivo je da stanovništva ima manje, no smatra da ni tu nema razloga za pesimizam.
Predsjednik uprave OMCO-a Darko Ranogajec istaknuo je da su izazovi unutar poduzeća istovjetni onima s kojima se suočava cijelo Zagorje, Hrvatska pa i Europa.
– Rastuća inflacija i galopirajući rast troškova svakako nas tjeraju da budemo još jači i da nalazimo neke nove mogućnosti da preživimo krizu te da nastavimo s rastom i razvojem. Cijena energije, sirovina i rada je znatno porasla, a na žalost, tržište polako pada, smanjuje se potražnja, a to dovodi po pritiska na profitabilnost kompanija i ono najgore, dovodi kompanije do situacije kada je teže investirati u budućnost – pojašnjava Ranogajec.
Globalna situacija na tržištu se, osim u gospodarstvu, osjeti i u svakodnevnom životu. Kako je rekao Ranogajec, i zaposlenicima su se povećali životni troškovi, pa su, u skladu s tim, morale rasti i plaće.
– Dizali smo plaće i moramo ih dizati jer tu je i porast troškova života svih nas, naših zaposlenika. Mi to jednostavno socijalno moramo popratiti i moramo držati taj korak s današnjicom kako bi ljudi imali pristojan život. Plaće smo digli nekih 20-ak do 30-ak posto, no generalno su plaće toliko rasle i u Zagorju, ali i u Hrvatskoj – dodao je.
Na pitanje kakvu bi poruku uputio ministru Filipoviću i resornom Ministarstvu, odgovorio je:
– U prvom redu, Ministarstvo mora podržati taj krizni trenutak subvencioniranja energije kojima je to najpotrebnije ili onima koji su u najtežoj situaciji. Nadalje, mora subvencionirati i podržati budući rast i razvoj koji je sada djelomično ugrožen u ovoj krizi, a sve to s ciljem da bi se nakon krize moglo normalno živjeti i funkcionirati. To je, smatram, zadaća Ministarstva gospodarstva – poručio je Ranogajec.
Važna tema – uvozna radna snaga
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Krapina i direktor Regeneracije Anđelko Švaljek, istaknuo je da je u njegovoj tvrtki trenutno stanje solidno.
– S obzirom na stalne krize koje se obrušavaju na nas, od zdravstvenih, energetskih, a u posljednje vrijeme i manjak radne snage i potreba za uvoznom, za mene je situacija dobra kada imamo posla i kada se trudimo iznaći rješenje da te poslove i obavimo, a posla imamo – rekao je Švaljek.
Što se tiče radne snage i uvoza radne snage, rekao je da je to uvijek važna tema.
– Rekao bih da je za industriju posebno važna integracija stranih radnika jer industrija nema kratkoročne i projektne ciljeve, već tražimo čim dugoročnije zaposlenike. Ipak, jednako je važno pitanje zadržavanja postojećih ljudi, mladih ljudi i poticanje mladih da se školuju za zanimanja koja su potrebna na tržištu – zaključio je Švaljek te dodao da njegova tvrtka zasad nije zaposlila strane radnike.
Oko uvoza radne snage očitovao se i predsjednik Uprave tvrtke Aquafil CRO u Hrvatskoj Saša Muminović koji se, kako je rekao, zalaže za cjeloviti pristup.
– Uvoz radne snage nije uvoz ugljena. Govorimo o ljudima, o potpori državne uprave. Potrebno je regulirati njihove boravišne i radne dozvole koje je onda potrebno i produljivati, potrebno je organizirati sistemski način integracije tih ljudi u hrvatsko društvo jer je nerealno očekivati da će oni ovdje biti jednu sezonu ili godinu dana. Neki su došli da ostanu. Prema tome, ako se odmah na početku ne pristupi procesu integracije na sistemski način, može se dogoditi da dođemo u problem kojeg danas imaju Njemačka i Francuska gdje su stranci getoizirani i gdje netko živi u državi preko 40 godina, ali i dalje ne govori jezik. Hrvatska sada ima priliku to preduhitriti i riješiti – smatra Muminović.
Potom je rekao što on smatra da je tajna uspjeha zagorskog gospodarstva.
– Župan i gradonačelnik su istaknuli nekoliko pozitivnih primjera potpore lokalne samouprave za privlačenje investitora, i to je nešto što, u svakom slučaju, stoji jer ako ne postoji dobra klima za investiranje, ne može biti i dobrih investicija – konstatirao je.
Situaciju u svojoj tvrtki je komentirao i generalni direktor Valovitog papira Dunapack, Zabok, Zvonimir Čuljak.
– Ako gledamo pokazatelje recesije od prošle godine, od srpnja, nakon šest mjeseci pada dolazi do recesije, a upravo se to i dogodilo. Nama je potražnja za proizvodima manja za 15 posto, a mi smo pokazatelj gospodarstva u Hrvatskoj i u okruženju – rekao je pa nastavio:
– Radnika imamo. Proširivanje tima planirano za prošlu godinu se ipak nije dogodilo, ali nije bilo ni otpuštanja. Trenutno se fokusiramo na domaću radnu snagu, odnosno, još nismo zapošljavali strane radnike – ispričao je Čuljak, a na pitanje o cijenama energenata kratko je komentirao da je to nešto što se ne može predvidjeti.
Uputio je potom i važnu poruku Ministarstvu.
– Dvije su stvari koje bih istaknuo. Prvo, da ne donosi zakone retroaktivno. Govorimo o dodatnoj dobiti za prošlu godinu, zakonu koji je donesen krajem godine i koji je vrijedio za prošlu godinu, i nadam se da se tako nešto neće ponoviti ove godine. Druga stvar je, ako govorimo o radnicima i radnoj snazi, moramo voditi računa da obrazovanje uključimo u cijelu tu priču – zaključuje Čuljak.
Direktor tvrtke Prostoria Tomislav Knezović istaknuo je kvalitetu održane konferencije i kako je rekao, smatra da se ovakvi sastanci s razmjenom iskustava trebaju organizirati češće.
– Što nas je više i što ćemo više komunicirati, to ćemo biti mudriji za budućnost – rekao je.
Tvrtka Prostoria sudjelovala je i na okruglom stolu na kojem se predstavilo šest poznatih tvrtki. Kako je rekao Knezović, Prostoria danas ide u smjeru identiteta, brendiranja proizvoda i dodane vrijednosti, a to je, smatra on, budućnost u Hrvatskoj.
‘Znaju posao’
Ministar Filipović spomenuo je kako je zagorsko gospodarstvo izvozno orijentirano i ostvaruje pozitivan saldo vanjsko – trgovinske razmjene uz kontinuirano povećanje izvoza.
– Drugim riječnima, poduzetnici u ovom kraju znaju kako konkurirati na inozemnim tržištima i to već godinama uspješno čine. Mislim da je to posebno važno za istaknuti jer je to realni pokazatelj uspješnosti. Kako se kaže, ‘Gol u gostima uvijek vrijedi duplo’ – rekao je Filipović.
Iz perspektive Ministarstva gospodarstva, dodao je ministar, rezultatima gospodarstvenika Krapinsko – zagorske županije može se jedino zapljeskati.
– Rastu prihodi, raste dobit, raste produktivnost, a ono što je iznimno važno, izvoz raste brže od uvoza, a raste i broj zaposlenih. Okruženje u kojem smo trenutno je vrlo nestabilno i Vlada je puno uložila da se održi stabilnost. Paketi mjera su bili vrijedni 6,8 milijardi kuna, a time smo održali koheziju u društvu i dali dodatni zamah gospodarstvenicima. U prošloj smo godini imali najveći rastu u EU od 6,3 posto, a ulaskom u Schengen i uvođenjem eura se stvaraju dodatni uvjeti da kao zemlja budemo još atraktivniji u očima investitora te da naš kreditni rejting u buduće bude još jači – rekao je Filipović te najavio da će poduzetnici, u okviru Modernizacijskog fonda, do 2030. godine na raspolaganju imati milijardu eura za ulaganja u poslovanje, a prvi poziv vrijedan 60 milijuna eura moći će se iskoristiti za ugradnju solara i proizvodnju električne energije za poslovanje.
– Nastavljamo i s administrativnim rasterećenjem gospodarstva, pa ćemo tako u ovoj godini dodatno smanjiti parafiskalne namete za 132 milijuna eura, a sve kako bi olakšali poslovanje poduzetnicima. Bit će puno izazova, no uvjeren sam da ćemo ih uspješno rješavati kao što smo to radili i dosad. Činit ćemo sve da Hrvatska bude još atraktivnija investicijska destinacija, ali i da bude još bolje mjesto za život – poručio je na kraju Filipović.
Župan Željko Kolar nastavio je priču o uspjehu zagorskog gospodarstva naglasivši činjenicu da je pokrivenost izvoza uvozom na području KZŽ oko 180 posto, a onda je otkrio i tajnu uspjeha našeg gospodarstva.
– Uspjeh nije slučajan. Neke su tvrtke stare preko 100 godina, a mi smo ovdje u Zagorju naučili da se moramo uzdati u sebe, u svoje ljude i znanje. Nikada nam nitko nije ništa poklonio, sami smo se borili, ali uvijek smo htjeli biti partner i vrlo smo dobro koristili fondove EU. Ulaskom u Schengen i uvođenjem eura, našim će izvoznicima biti još lakši transport njihove robe i usluga, pa očekujem i još bolje rezultate – rekao je župan.
15,3 milijarde kuna
Od trećeg kvartala 2013. godine, dodao je, zagorsko gospodarstvo kontinuirano raste, a prošle je godine dobit bila preko 15,3 milijarde kuna, a za ovu godinu župan se nada i novim rekordima. Dotaknuo se potom i aktivnosti u okviru plana industrijske tranzicije sjeverne Hrvatske gdje je za pet sjevernih županija osigurano 100 milijuna eura koji će biti raspoređeni u pet sektora za koje se smatra da će dati najbolje rezultate.
– Interesantno je da su za vrijeme korone, kada je sve bilo zatvoreno i kada smo se pribojavali posljednica, naše brojke također bile sjajne. Tu smo onda i naučili da, kada dođe do globalne krize, moramo biti samodostatni i da moramo proizvoditi dovoljno da neko određeno vrijeme možemo sami sebe opskrbljivati, a to smo i pokazali – istaknuo je Kolar, ali je zahvale za mjere u koronakrizi i spas brojnih radnih mjesta uputio i Vladi.
Dodao je i da je po njegovom dolasku na mjesto župana 2013. godine, na Zavodu za zapošljavanje bilo 8546 nezaposlenih i oko 32.000 zaposlenik, dok danas bilježimo oko 40.000 zaposlenih i 1900 nezaposlenih pri Zavodu.
– Najbitnije od svega je da smo u prosjeku plaća, prema najnovijim podacima od prije neki dan, peti po prosjeku u Hrvatskoj, a to je isključivo zahvaljujući vama gospodarstvenicima – poručio je na kraju Kolar.
