Danas je u Maloj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Krapini održana radionica o Urbanom razvojnom fondu (URF) koju su organizirali Grad Krapina i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR).
Okupljene je pozdravio zamjenik krapinskog gradonačelnika Ivica Hršak.
– Drago nam je što u Krapini možemo ugostiti predstavnike Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Znamo da se radi o financijskom instrumentu koji se sastoji od sredstava HBOR-a, ali isto tako i europskih fondova za regionalni razvoj. Specifično je da se po prvi put mogu koristiti sredstva Europske unije za financiranje projekata jedinica lokalne samouprave. Uvjeren sam da će biti dobar odaziv općina i gradova, mi u Krapini imamo u narednim ciklusima velike investicije te vjerujemo da ćemo moći jako dobro iskoristiti ovu priliku – poručio je dogradonačelnik Hršak.
Voditelj Područnog ureda HBOR-a za sjeverozapadnu Hrvatsku Tomislav Marković kazao je da će korisnicima kredita na raspolaganju biti više od 170 milijuna eura.
– Po prvi puta je dozvoljeno da se sredstvima iz EU fondova financira javna infrastruktura koja će biti korištena u komercijalne svrhe. Ta infrastruktura će se moći davati u najam, a korisnicima kredita je na raspolaganju oko 172 milijuna eura s povoljnim kreditnim uvjetima. Sam taj financijski instrument je zamišljen kao kombinacija kredita i bespovratnih sredstava u vidu kapitalnih rabata. Ono što je bitno naglasiti je da nema nikakvih naknada za odobrenje kredita ni za prijevremenu otplatu kredita. Ima puno primjera koji će biti prihvatljivi za financiranje, ti projekti se moraju samofinancirati iz ovog najma. S ovim financijskim instrumentom smo krenuli od prošlog tjedna i ovo su prve radionice – rekao je Marković.
Što je zapravo URF?
Urbani razvojni fond je financijski instrument koji se sastoji od sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i sredstava HBOR-a. Namijenjen je ulaganjima subjekata javnog sektora i njime se prvi put omogućuje da se sredstvima EU fondova projekti javne infrastrukture obogaćuju komercijalnim sadržajima koji podrazumijeva ostvarenje prihoda od naplate usluga korištenja, a koje za cilj imaju poticanje projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije te općenito izgradnju višenamjenske, sportske, turističke, društveno-kulturne, poslovne i slične infrastrukture, a oni moraju biti financijski održivi.
Glavno obilježje financijskog instrumenta je kombiniranje kredita i sredstava EFRR-a (50-50), a po završetku projekta moguć je otpis dijela glavnice kredita do 50 posto (kapitalni rabat) koji se odnosi na sredstva EFRR-a. Korisnici instrumenta mogu biti jedinice lokalne samouprave (općine, gradovi i županije), ali i trgovačka društva, agencije ili ustanove u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, kao i u vlasništvu države.
