Početkom 2023. Republika Hrvatska postala je i dio schengenskog prostora, te je u Međimurju – na sjeverozapadnim vratima naše zemlje – započelo ‘brisanje’ oznaka negdašnjih graničnih prijelaza sa zemljama članicama EU-a. Nedavno su i iz Međimurja policijski i carinski objekti s bivših prijelaza otišli u povijest.
Za Međimursku županiju ulazak u schengenski prostor nije bila tek očekivana novost, već još jedna perspektiva. Snažna razvojna interakcija sa susjedima u Sloveniji i Mađarskoj, osobito s pomurskim Hrvatima, sada je dobila još veći zamah, vidljiv i u značajnim prekograničnim projektima, ali i drugim oblicima suradnje.
Tajna uspješnog projektnog kontinuiteta Međimurske županije, smatra župan Matija Posavec, leži u činjenici da se Međimurska županija za novo doba pripremala i prije nego što je to doba stiglo.
– Uz stabilan proračun kojim se mogu pratiti zahtjevan projektni ritam, pravovremeno smo osnovali razvojne agencije – javnu ustanovu za razvoj REDEA-u i Međimursku energetsku agenciju MENEA-u, koje su danas turbine razvoja Međimurja. U njima se rađaju vrijednosti za nova stoljeća i pronalaze putovi do sredstava kroz labirint natječaja i njihovih uvjeta – rekao je Posavec i dodao:
– Ne čudi što je Međimurska županija u prvih 11 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji ostvarila najveći razvojni zamah na svim područjima u našoj zemlji i što se promaknula u najuspješniju regiju u privlačenju sredstava europskih fondova jer vrijednosti razvijenog europskog svijeta ugrađene su u karakter Međimurki i Međimuraca – dodao je župan, podsjetivši na jednu povijesnu brojku: kada se u Hrvatskoj provodio referendum za pristupanje Europskoj uniji, rezultat na nacionalnoj razini bio je 66,27 posto glasova ‘ZA’. U Međimurskoj županiji postotak onih koji su se izjasnili ‘ZA’ ulazak u EU dosegnuo je 75,73 posto i bio daleko najviši u Hrvatskoj.
