Koliko je Hitna uistinu bitna govore sami podaci o pozivima i intervencijama. Tako je samo prošle godine 33.290 građana pozvalo broj 194 što je svaki četvrti stanovnik Krapinsko – zagorske županije, a bilo je 14.742 intervencija odnosno do svakog petog stanovnik došao je tim hitne pomoći.
Adekvatni uvjete
Sve to govori u potrebi Zavoda za hitnu medicinu za svojim vlastitom središnjom zgradom i ujedno o tome kako je došlo vrijeme za kraj podstanarstva u Domovima zdravlja.
Zbog toga je u Poduzetničkom inkubatoru KZŽ prezentirana upravo buduća zgrada, koja će niknuti u Krapini koja će pružiti adekvatne uvjete onima koji su uvijek prvi na intervencijama.
Ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu KZŽ Krešimir Božić nije skrivao zadovoljstvo i uzbuđenje predstavljanjem projekta, naglasivši kako je 1. studenog 2011. godine započeo je Zavod za hitnu medicinu svojim radom kao odvojena ustanova.
– Prijavili smo se na poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije u sklopu mehanizma za oporavak i otpornost te smo dobili sredstva u iznosu od 143.000 eura, od čega je 128.000 eura bilo bespovratnih sredstava za izradu projektno tehničke dokumentacije. Razdoblje provedbe je bilo do 29. srpnja nakon čega smo raspisali postupak javne nabave. Najpovoljnija bilo ona tvrtke VV projekti iz Splita – kazao je Božić, koji kako sam kaže bio impresioniran već prvim rješenjem te je cijela zgrada bazirana na njemu uz nekoliko preinaka. Uz to, ravnatelj Božić naglasio je kako su se u cijelom projektu poštivala načela DNSH ili ne nanosi bitnu štetu.
Krapinsko – zagorska dožupanica Jasna Petek ovom prilikom osvrnula se na značaj same Hitne službe za stanovnika Hrvatskog zagorja.
– Krapinsko – zagorska županija apsolutno shvaća da je primarna zdravstvena zaštita baza i stup zdravstvene zaštite i onaj prvi korak koji svi mi činimo kad nešto trebamo. Naime, kvalitetan rad ljudi omogućuje našim žiteljima da imaju zaista uslugu hitne medicinske pomoći u roku od 15 minuta najviše, što je osjetno niže od standarda koji vrijedi za ruralne krajeve. Da bi ta usluga bila još bolja, treba nam nova zgrada. Važno je da smo mi trenutačno podstanari – poručila je dožupanica Petek dodavši kako će se time i Domovi zdravlja širiti u skladu s potrebama.
Tri etaže
Nikola Vulić iz tvrtke VV Projekt ovom prilikom okupljenima je prezentirao detaljni plan zgrade po etažama.
– Lokacija zgrade je u neposrednoj blizini Doma zdravlja Krapina te zauzima oko 1500 metara kvadratnih dok parkirna mjesta zauzimaju 500 metara kvadratnih. Konfiguracija terena uvelike je odredila koncepciju objekta te se on sastoji od tri etaže, a suteren ima direktnu vezu s pristupnom cestom odnosno s magistralom – kazao je Vulić.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević istaknula je kvalitetan rad zagorske hitne i njezinom ravnatelja proteklih 13 godina.
– Prateći rezultate vidi se koliko ste napredovali, a to ne bi bilo moguće bez dobre podrške regionalne uprave. Mi smo s veseljem podržali ideju da djelatnici Zavoda i građani dobe napokon prave uvjete za rad. Zgrada će sigurno unaprijediti svu djelatnost, a pogotovo edukacijski dio. Edukacijski centar će biti multifunkcionalan te će se njime služiti djelatnici, žurne službe i sve stanovništvo. Bit će to pravo mjesto za napredak znanja – poručila je ravnateljica Maja Grba-Bujević primijetivši kako će zgrada biti i samoodrživa.
Važnosti ovog projekta svjestan je i sam krapinsko – zagorski župan Željko Kolar koji je apostrofirao kako već imamo sjajan Zavod za hitnu medicinu.
– Svaki stanovnik Zagorja mora imati iste šanse za preživljavanje kad mu se dogodi nesreća, bilo to prometna ili srčani udar. Zbog toga samo se odlučili sufinancirati punktove u Konjščini i Klanjcu. Sad su se stekli uvjeti da to pretvorimo u investiciju u moderan centar za Hitnu medicinu sa sjedištem u Krapini. Imamo najprometniji granični prijelaz preko kojeg prođe osam milijuna automobila i naša hitna često reagira. To je isto razlog za investiciju, a prema sadašnjoj financijskoj omotnici ne možemo se javiti na europske fondove. To ne znači da se ne može pregovarati te smo poslali upit u Ministarstvo zdravstva kako bi zajedno financirali u 50-50 postotku – kazao je župan Kolar, dodavši kako će radovi vjerojatno krenuti na jesen uz pomoć ili bez nje.
