U Irsku, u kojoj je antiimigrantsko raspoloženje uhvatilo maha, u prvih devet mjeseci ove godine doselilo se samo 526 hrvatskih državljana. U toj zemlji danas živi tek oko 16.000 naših državljana, odnosno samo polovica naših iseljenika od njih oko 34.000 koliko ih je u proteklih 20-ak godina dobilo PPS broj (pandan našem OIB-u), piše Večernji list.
Veliki problem te zemlje je neriješena stambena kriza, jačanje nezadovoljstva Iraca koji smatraju da im je došlo previše doseljenika na premalo prostora. I javna sigurnost je sve veći problem. Struka smatra da problemi s prihvaćanjem doseljenika nastaju kada njihov udio u populaciji pređe 10, 12 posto, a Irska ga je prešla.
Pojačano doseljavanje Hrvata u Irsku počelo je nakon 2013. U Irsku se 2014., kaže Pokos, doselilo 2224 naših državljana, 2015. njih 4342, a 2016. najviše, čak 5312. Potom broj doseljenika, hrvatskih državljana, blago pada, osobito tijekom pandemije.
Među Hrvatima nije dobro proljetos odjeknuo tragičan slučaj mladića iz Krapine kojeg je nasmrt pretukla grupa irskih huligana. Od naših ljudi u Irskoj doznajemo da su u proteklih mjesec dana opljačkana i pretučena na cesti tri hrvatska državljana. U Irskoj, koju trese stambena kriza, jača antimigrantsko raspoloženje, a znatan dio Iraca je zabrinut za svoj irski identitet.
Uzroke u smanjivanju doseljenika iz drugih članica EU u Irsku treba tražiti i u tome što se značajno poboljšalo tržište rada u većini zemalja EU iz kojih su dolazili migranti. Od doseljenih preko 400.000 Poljaka danas ih je u Irskoj tek 100.000.
