Održana je sjednica Županijske skupštine Krapinsko – zagorske županije, a na aktualnom satu glavne su teme bile isplaćene nagrade liječnicima Doma zdravlja, škola i vrtić u Špičkovini, devastacija šuma, integracija stranih radnika, problemi na staroj zagorskoj magistrali…
Vijećnik HDZ-a, krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović pohvalio je inicijativu da se liječnicima Doma zdravlja isplati 1600 eura neto nagrade, no smatra da se ta odluka ipak trebala proširiti.
A sestre? A koncesionari?
– Naime, svjesni smo da u mnogim domovima zdravlja nije bilo liječnika, sada se to ipak dobro popunilo, i da su te ordinacije nosile sestre za koje nije predviđeno ništa! Smatram da se tu barem nešto trebalo osigurati. Isto tako, trebalo se na neki način zahvaliti i liječnicima koncesionarima, koji nisu direktno zaposlenici Doma zdravlja – predložio je Gregurović.
Župan Željko Kolar odgovorio je da je ovo vrlo kompleksno pitanje.
– Kada smo donosili odluku, išli smo na zaposlenike Doma zdravlja jer su to deficitarna zanimanja. Mi na sreći još uvijek imamo dovoljno medicinskih sestara, a imamo ih i nekoliko na Zavodu za zapošljavanje. Ovdje smo išli s nagradom za liječnike jer su deficitarna zanimanja s jedne strane, a s druge strane jer je njihov prihod još uvijek, unatoč nedavnim povećanjima plaća, dosta manji od doktora koji su u koncesiji. To je bio glavni argument i smatrali smo da je to sada najrealnije. Inače, mi znamo koliko su medicinske sestre vrijedne – odgovorio je Kolar, pa dodao:
– U proračunu za 2025. godinu smo povećali sredstva za takve nagrade, a hoćemo li ih proširivati, o tome ćemo imati raspravu. Moram reći da se bojim da će se to pretvoriti u utakmicu tko će dobiti, a tko izgubiti. U Konjščini imamo primjer gdje je načelnica donijela odluku o godišnjoj naknadi za doktora koji tamo radi od 5000 eura. Mi ćemo svoju naknadu proširiti na sufinanciranje kamate za kredit za kupovinu automobila ako se putuje iz drugog dijela Hrvatske na posao u Zagorje, sufinancirat ćemo kamate za stan… Napravili smo cijeli set mjera, no postavlja se pitanje oko cijene novogradnje. I o tome smo razgovarali s ljudima koji grade stanove na području Zagorja. Primjerice, cijena u Krapini je trenutno 2250 eura, dok je u Zagrebu 4000 eura. Kako ćemo mi sada parirati sa Zagrebom i tom cijenom ako mu netko tamo da stan? Dakle, osim sustava kojeg moramo urediti, moramo se dogovoriti i oko toga – odgovorio je Kolar.
Dodao je potom i da je Zagorje imalo najveći broj specijalizanata prema broju stanovnika, no jedna je odluka sve promijenila.
– Ti ljudi su nama trebalo omogućiti bezbrižni odlazak starijih kolega u mirovinu i trebali smo imati i više nego dovoljan broj doktora. S odlukom po kojoj više nisu obvezni odrađivati minimum od pet godina na mjestu gdje su bili specijalizanti, našli smo se u sasvim drugačijem položaju – dodao je Kolar.
Nezavisni vijećnik i gradonačelnik Oroslavja Viktor Šimunić ponovno je aktualizirao temu ceste DC1, poznatu ‘Staru zagorsku magistralu’. Kako je rekao, otkako su posteljvane kamere smanjen je broj nesreća, no pita se može li se još dodatno smanjiti taj broj.
Župan Kolar složio se kako je ‘Stara zagorska’ u katastrofalnom stanju.
– Dio koji je na našoj zagorskoj strani je u lošem stanju te smo išli s inicijativnom prema Hrvatskim cestama za pojačanim održavanjem, a sve kako bi uredili tih par kilometara kod nas jer ako imaš slabije plombe, na ovoj dionici ostaneš bez njih. Nesreće su se smanjile jer jednostavno ljudi ne mogu brže voziti – poručio je Kolar dodavši kako se nada da će se krenuti u rano proljeće sa sanacijom te ceste
Uz to, Šimunić je postavio pitanje vezano za tople obroke za zaposlenike Krapinsko – zagorske županije. Župan Kolar na to nije odgovorio.
Predizborno obećanje
Zastupnik HDZ-a Vladimir Pleško uputio je pitanje vezano za predizborna obećanja župana i gradonačelnika Zaboka Ivana Hanžeka o školi i vrtiću u Špičkovini.
– U Špičkovini je prilikom obilaska radova na uređenju dječjeg igrališta, bio i župan. Tom prilikom najavljena je inicijativa gradnje škole i vrtića te je župan je obećao da će se raditi taj projekt. S obzirom na to da se na tom projektu nije ništa napravilo, građani su me molili da postavim to pitanje – istaknuo je Pleško.
Župan Kolar objasio je u kojoj je trenutno fazi projekt u Špičkovini, no prvo se osvrnuo na komentar ‘predizborno obećanje’.
– Prov, naravno da je to bilo predizborno jer mi smo u predizborima 365 dana u godini. Onaj tko je u kampanji samo mjesec dana obično gubi. Drugo, mi smo dogovorili s Gradom Zabokom da ćemo mi raditi područnu školu, a da će na katu biti dječji vrtić. S obzirom na to da je natječaj Ministarstva obrazovanja neslavno kasnio onda smo mi dogovorili da promijenimo projekt i da se prvo napravi vrtić, pa naknadno škola. Nakon analize parcela, došli smo do zaključka da je najbolje napraviti dvije prizemnice, a ne imati vrtić na katu. Dogovorili smo se da će jednu parcelu kupiti Grad, drugu Županija – odgovorio je župan Kolar, dodavši da je u tijeku faza projektiranja.
Vijećnica SDP-a Marija Jagečić podigla je temu integracije stranih radnika. Jagečić je istaknula da su u nekim županijama već provedene mjere koje su olakšale integraciju stranih radnika.
– Smatram da bi našu županiju trebalo usmjeriti prema sličnim praksama kako bi se stranim radnicima olakšao život i rad u našoj zajednici. Naglašavam da strani radnici nisu prolaznici, već aktivni sudionici našeg društva. Njihova povećana integracija svakako bi poboljšala sigurnost svih stanovnika naše županije, a ujedno bi došlo do jačanja zajedništva. Predlažem da Krapinsko – zagorska županija bude inicijator sastanka na kojem bi sudjelovali predstavnici jedinica lokalne samouprave, poslodavci i ostali relevantni dionici koji bi željeli sudjelovati. Na sastanku bi trebalo raspraviti o mogućim mjerama za poboljšanje integracije stranih radnika, smanjenje diskriminacije i povećanje njihovog prihvaćanja u zajednici. Uvođenjem novih mjera poboljšali bi kvalitetu života stranih radnika, ali i sigurnost svih nas – predložila je Jagečić.
Dožupanica Jasna Petek odgovorila je da se o takvom prijedlogu već razgovaralo.
– Raspravljali smo da u županiji pokušamo složiti niz mjera i aktivnosti koje bi pomogle integraciji stranih radnika u našu zajednicu. One bi podrazumijevale ne samo učenje hrvatskog jezika, nego i neke osnovne informacije o kulturi, običajima i zajednici u koju su došli. Županija se ovdje sigurno kao koordinator može pojaviti i organizirati sastanak kojem mogu nazočiti svi relevantni dionici koji bi u tome mogli pomoći – od Policijske uprave, Zavoda za zapošljavanje, učilišta i odgojno-obrazovnih institucija i slično. Zahvaljujem na prijedlogu i sigurno je da ćemo u nekom kraćem roku organizirati jedan takav sastanak i povesti se postojećim primjerima dobre prakse poput onog u Varaždinskoj županiji. Postoji dobar program ‘Welcome to Croatia’ Hrvatske gospodarske komore koji osigurava upravo to – učenje jezika te kulture i običaja onih krajeva u koje su ljudi došli – odgovorila je Petek.
Park prirode ‘Zagorske gore’
Nezavisni vijećnik Mirko Šivalec skrenuo je pozornost na devastaciju šuma, pa uputio pitanje županu:
– Šumi je potrebno od 60 do 80 godina da postigne zrelost, a hrastu do 100 godina. Za sječu odobreno je prosječno 1 do 1,25 posto šume godišnje. Po našoj procjeni u našim šumama, a pogotovo u šumi Macelj, ta brojka je pet posto. To znači da za 30 godina nećemo imati šume pa bi moli župana da apelira prema nadležnim službama kako bi se ovaj problem riješio – kazao je Šivalec naglasivši kako se u Maclju drva izvoze i danju i noću.
Župan Kolar kazao je kako Županija nije direktno nadležna za šume, no ističe kako se uvijek može indirektno posredovati.
– Situacija će se sigurno promijeniti proglašenjem Parka prirode ‘Zagorske gore’ u koje će uči i područje Maclja. Već je formirana javna ustanova koja će upravljati tim prostorom te sam siguran da će u suradnji s Hrvatskim šumama biti veće kontrole same sječe – kazao je Kolar dodavši kako postoji tek mali broj šumskih inspektora te oni izlaze na teren samo po dojavi, pa se tako teško može spriječiti nelegalna sječa. Zbog toga će Županije, kako kaže Kolar, proslijediti upit zastupnika nadležnim službama. (nt, vh)
