Konsolidirani proračun Krapinsko – zagorske županije za 2025. godinu iznosi 267.637.906,99 eura, što je povećanje za 41.904.067,41 eura ili više za 19 posto u odnosu na 2024. godinu kada su isti iznosili 225.733.839,58 eura.
Izvorni proračun KZŽ za 2025. godinu iznosi 103.583.232,98 eura, što je povećanje za 35.424.933,83 eura ili više za 52 posto u odnosu na 2024. godinu kada su isti iznosili 68.158.299,15 eura. Projekcije prihoda za 2026. godinu iznose 101.242.175,56 eura, dok projekcije prihoda za 2027. godinu iznose 40.514.145,84 eura.
Ambiciozan
Nezadovoljstvo proračunom iskazali su zastupnici HDZ-a, naglašavajući kako je on preambiciozan te je Vladimir Pleško iskazao zabrinutost oko vraćanja kredita koje financira proširivanje škola u svrhu jednosmjenske nastave. Uz taj kredit od 8,8 milijuna eura ističe i 3 milijuna eura potrebnih za Piškornicu gdje je promijenjen način financiranja.
Zoran Gregurović otišao je korak dalje rekavši kako su prošle godine bili suzdržani za proračun, a ove će biti apsolutno protiv.
– Vidimo kako dobrim mjerama Vlade Republike Hrvatske u našu županiju stiže puno sredstava. No, problem su dvije stvari. Ponudili ste načelniku Petrovskog za izgradnju dvorane sporazum pola – pola, a u Poznanovcu ste stavili 1.800.000 eura bez traženja općinskog sufinanciranje. Još k tome ste izgradili županijskim sredstvima dvoranu u Hrašćini. Nemam ništa protiv toga, ali neka je isti kriteriji za sve – poručio je Gregurović, nastavivši:
– U stavkama je spomenut iznos od 475.000 eura za promociju Bajke na dlanu, a od gradova i općina se traže tisuće eura za sufinanciranje županijskih ustanova. Postoji li ovakav primjer još negdje – pitao je Gregurović dodavši zamolbu da se razjasni što je to digitalna transformacija županije za što je namijenjeno 610.000 eura.
Župan Željko Kolar istaknuo je kako je proračun nevjerojatno visok i transparentan i diže kvalitetu života pa ga nije lako pratiti.
– Kad je nešto dobro, je dobro i to treba pohvaliti. Mi smo sigurni da ono što radimo dobro, napravljeno na realnim osnovna i to ćemo realizirati. Financijska situacija je zatvorena. Ono što ulažemo za Centar u Krapinskim Toplicama za djecu s potreba bit će manje od rate krediti koje će pokrivati sve zaduženje. Jasno je napravljena simulacija te imamo duplo više novaca na raspolaganju za plaćanje rata kredita – poručio je Kolar.
– Išlo se je odgovorno i projekciju ukupnih prihoda jer sad znamo da će nam biti oni veći za dva milijuna eura. Jedan dio sredstava smo prebacili u iduću godinu jer nije bilo natječaja, taj novac nismo potrošili za nešto drugo. Nije točno da se izdvaja za gospodarstvo i poljoprivredu manje, već se izdvaja 10 posto više. To su činjenice – naglasio je Kolar.
Kolar je ovom prilikom dodao i primjer Grada Krapine.
– Vlada je donijela ITU mehanizam i Krapina ima mogućnost sam odlučivati kako će ga trošiti. Kakva je razlika između toga i MPO? Mi imamo točna pravila po kojim moramo igrati i zbog toga sam više nego zadovoljan s proračunom. s obzirom na to da je Vlada promijenila odluko o financiraju Piškornice zbog nedostatka sredstva. Što je šest milijuna više nego što smo planirali. Sve županije će se kreditno zadužiti – naglasio je Kolar te je odgovorio Greguroviću:
– Mi moramo ići na novi sustav Riznice. Imamo 51 vanjskog korisnika te ih moramo uskladiti, a svaki taj sustav košta. Na početku će biti skuplje, ali ćemo se brže prilagoditi samom sustavu. A što se tiče Petrovskog, bilo je pitanje dvorane, a ne škole. Nikad za školu nismo tražili sufinanciranje. Išli smo i dalje i rekli da od 50 posto općine, možemo uzeti još 50 posto. Nismo imali primjedbe načelnika – kazao je Kolar dodavši kako se ono u Petrovskom ne može uspoređivati s Oroslavje ili Krapinskim Toplicama jer su tamo drugačije financijske konstrukcije.
Proračun usvojen
Proračun je obrazložila pročelnica za financije Ivana Petek koji je nakon rasprave i usvojen s 22 glasa za, pet protiv i dva suzdržana, a prijedlog odluke o izvršenju za 2025. godinu s 22 glasa za, šest protiv i jedan suzdržani.
Gregurović je dodatno pojasnio zašto je glasao protiv.
– Prošle godine bilo je puno projekata, a tako je i ove godine. Zato valja pohvaliti sve županijske službe, no ono što nije dobro su određene stvari koje nisu jednake za sve. Još u prošlom sazivu smo upozoravali na taj problem. Pohvaljujem što je Županije izradila dvorane, ali takav kriteriji je treba biti onda i u Petrovskom. Značajna sredstva se osiguravaju za promociju kroz proračun, a sigurno da se taj dio mogao preusmjeriti na druge stvari – kazao je Gregurović.
Župan Kolar također je prokomentirao proračun.
– Velik je iz razloga niza investicija u zdravstvu i obrazovanju koje će se tek provoditi u sljedeće dvije godine. 16 škola idu u jednosmjensku nastavu, a tu je Znanstveno edukacijsko zabavni centar te Specijalne bolnice Krapinske Toplice i Stubičke Toplice gdje je zajednička investicija 32 milijuna eura. Na jesen ćemo imati otvoreno 24 gradilišta što se nikad nije dogodilo. Ja razumijem da je oporba u laganom očaju i da ne mogu prihvatiti da će i naredne četiri godine biti oporba. Kada imate ovakav proračun, ovakve projekte i ovakve rezultate, njima bi bilo puno bolje da su podržali proračun. Razlog je upravo projekt njihove Vlade, a to je jednosmjenska nastava. Oni su danas glasali protiv jednosmjenske nastave. To je nacionalni projekt, ja to ne razumijem! – poručio je Kolar i nastavio:
– Ne mogu shvatiti da je proračun preambiciozan. Da je premalo ambiciozan, to mogu shvatiti, ali da je preambiciozan, to ne mogu. Pogotovo ako imate zatvorenu financijsku konstrukciju koja ne ugrožava apsolutno nikoga. Nadalje, nema niti jedne županije u Hrvatskoj koja će zatvoriti taj ciklus, bez da se zaduži. Naši kapaciteti jednostavno nisu takvi. Županije koje su manje od nas i imaju manje mogućnosti od nas će se zadužiti za veći iznos nego mi. Nama to ne predstavlja nikakav problem. Vodili smo brigu i toliko smo daleko išli u izračunima, da smo ostavili mogućnost dodatnog kreditnog zaduženja u 15 visini od posto za Centar zdravlja srca i mozga u Krapinskim Toplicama čija je vrijednost 52 milijuna eura. Dakle, i tu imamo prostora za zaduženje od 15 posto ako bi bilo sluha od strane Vlade da se konačno krene s tim. Osim toga, povećali smo ulaganja za gospodarstvo, za poljoprivredu, hitne službe, udruge civilnog društva, sport, vatrogasce… Nema nikoga za koga su smanjena sredstva, osim za župana i Županijsku skupštinu – kazao je župan Kolar dodavši kako je izuzetno zadovoljan s proračunom.
Uz to, naglasio je kako će biti izazovno raditi sve ove projekte i morat će se i ljudski kapaciteti ojačati. Već se ove godine kreće s četiri natječaja za pojačanje projektnih timova.
– 8,8 milijuna eura je samo za MPO. Tu će biti još kreditno zaduženje vezano za Piškornicu, ali to ćemo još vidjeti s Vladom i ostalim dionicima. Zaduženje će ukupno biti oko 13 milijuna eura. Kada izračunate kamate na 15 godina, to će po anuitetu biti manje od onoga što će Županija u 2025. godini uložiti kao svoj dio u Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama. Oporba kaže i da im nije jasno kako se sufinanciraju projekti jedinica lokalne samouprave, kažu da se ne daje svim isto, no oporbi puno toga nije jasno. Svaka jedinica lokalne samouprave sama bira koji je projekt njima bitniji – sportska dvorana što je sigurno skuplje ili pak mrtvačnica. Ono što odaberu, mi pomognemo. Uostalom, za sve što im nije za pravo i što bi željeli, postoje amandmani. Nismo imali niti jedan! – zaključuje Željko Kolar.
Plan i rashodi
Dodajmo još kako je višak prihoda u proračunu za 2025. godinu planiran je u iznosu od 3.747.815,63 eura. U dijelu županijskog proračuna, višak prihoda nad rashodima planiran je u iznosu od 10.516.889,72 eura, od čega se iz vlastitih izvora planira 5.650.000 eura, dok su ostala sredstva namjenska.
Najveći udio u namjenskim sredstvima odnosi se na decentralizirane funkcije iz poreza na dohodak za sanaciju šteta od potresa na području Krapinsko – zagorske županije, i to 4.090.859,eura eura.
Projekcije prihoda za 2026. godinu iznose 247.400.609,79 eura, dok projekcije prihoda za 2027. godinu iznose 179.887.710,27 eura.
Ukupni rashodi i izdaci u proračunu za 2025. godinu planiraju se u iznosu od 267.637.906,99 eura, što je povećanje za 41.904.067,41 eura ili više za 19 posto u odnosu na 2024. godinu kada su isti iznosili 225.733.839,58 eura.
Projekcije rashoda za 2026. godinu iznose 101.242.175,56 eura, dok projekcije rashoda za 2027. godinu iznose 40.514.145,84 eura.
