Muzej krapinskih neandertalaca u Krapini domaćin je prvog Simpozija arterijske hipertenzije i ateroskleroze in situ, jedinstvene manifestacije koja povezuje prošlost i sadašnjost kroz zdravlje ljudi.
Na ovom specifičnom simpoziju okupili su se stručnjaci iz različitih područja medicine, posebice kardiologije i nefrologije, koji su razmijenili najnovija saznanja u liječenju arterijske hipertenzije i ateroskleroze. Ono što ovaj događaj čini posebnim jest njegov naglasak na povijesni aspekt zdravlja naših predaka, kao i jedinstveni ambijent muzeja u kojem se održava.
Simpozij je započeo projekcijom filma o životu neandertalaca u Krapini, poznatoj po najbogatijem nalazištu kostiju neandertalaca na svijetu. Važnost Krapine kroz povijest, ne samo kao povijesnog središta, već i kao mjesta gdje je na neki način krenuo život, istaknuo je gradonačelnik i saborski zastupnik Zoran Gregurović.
Krapina je ponosna na svoje kulturne i povijesne znamenitosti, ali i na značaj koji ima u kontekstu paleontologije i otkrića ostataka neandertalaca, poručio je Gregurović.
– Krapina je grad povijesti i kulture, ali i grad u kojem je na neki način krenuo život, ovdje na ovom brijegu gdje su pronađene kosti neandertalaca – rekao je Gregurović, dodavši kako je Krapina sigurno najpoznatija po najvećem nalazištu neandertalaca.
Željko Reiner, jedan od predsjednika Simpozija i član Znanstvenog odbora, objasnio je zašto su odabrali baš Krapinu za održavanje simpozija.
– Nalazimo se na mjestu koje odiše poviješću jer je to jedno od mjesta gdje su pronađeni tragovi nastanka civilizacije. Odlučili smo napraviti ovaj simpozij na ovom neuobičajenom mjestu, upravo zato da se upoznamo s svime onime što imamo od naše povijesti – rekao je Reiner.
Utjecaj na današnju medicinu i važnost spajanja znanstvenih otkrića kroz povijest napomenuo je član Znanstvenog odbora Goran Durn.
– Imamo tri ključne osobe povezane s hrvatskom povijesti i znanošću, poput Andrije Mohorovičića, Dragutina Gorjanovića – Krambergera i Svantea Pääboa, koji su svojim radom obogatili naše razumijevanje prirodnih fenomena i ljudske evolucije – rekao je Durn.
Posebno značajnu ulogu u svemu ima Bojan Jelaković, jedan od predsjednika Simpozija, koji je naglasio važnost podizanja zdravstvene i kulturne pismenosti među građanima.
– Imamo mnogo toga vrijednog iz naše prošlosti, ali ne njegujemo dovoljno sa znanjima iz medicine. Trebali bismo podizati zdravstvenu, ali i kulturnu pismenost – istaknuo je Jelaković, dodavši da je ovo prvi simpozij ove vrste u Hrvatskoj.
Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol upoznao je prisutne s Muzejom krapinskih neandertalaca, koji je jedan od pet ustrojstvenih jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja i spada u najposjećenije muzeje u Hrvatskoj.
– Muzej je izvrsna simbioza postava i arhitekture, jer je priča ovdje ispričana na jedan drugačiji način, kroz modernu tehnologiju – rekao je Sabol te dodao kako krapinski muzej čuva najbrojniju zbirku neandertalskog čovjeka na svijetu, s više od 900 komada fosilnih ostataka koji pružaju fascinantan uvid u život neandertalaca.
– Posebno su zanimljivi osteološki nalazi koji otkrivaju informacije o njihovim bolestima, ozljedama, pa čak i ritualnim ponašanjima, uključujući najstariji poznati tumor na svijetu – zaključio je Sabol.
