Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici osnovan je krajem 2013. godine. U kratkom vremenu profilirao se kao ugledna zagorska kulturna udruga koja provodi vrijedne projekte, a navršene četiri godine djelovanja prigoda su da se pogleda unatrag i rezimira rad i doprinos zajednici. U prve četiri godine na čelu Ogranka bila je Snježana Husinec, koja iz te prve četiri godine rada izdvaja četiri velika projekta.
– Kazališnom predstavom u tehnici kazališta sjena, “Kinč osebujni – Priča o čudotvornim uslišanjima Majke Božje Bistričke”, na atraktivan smo način prikazali povijest crnog kipa bistričke Marije, oživjeli kajkavski književni jezik 18. stoljeća, te dočarali teški život hrvatskog čovjeka u vrijeme turskih osvajanja. Predstava je od svoje premijere 2014. godine doživjela više izvedbi u Mariji Bistrici i Zagrebu – prisjeća se prva predsjednica OMH u Mariji Bistrici.
Legenda o kipu
Povijest nastanka kipa Majke Božje Bistričke i bistričkog Svetišta mlađoj, ali i zrelijoj publici, približava se i slikovnicom “Legenda o črnem kipu / Legenda o crnom kipu” (2015.). Izložbom “Između crnoga kipa i Velikoga rata – Marija Bistrica u doba Prvog svjetskog rata”, OMH u Mariji Bistrici se 2015. godine pridružuje obilježavanju stogodišnjice Prvog svjetskog rata u Hrvatskoj i Europi. “Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda” najsloženiji je i najobuhvatniji projekt OMH u Mariji Bistrici. Osmišljen je u povodu 175. obljetnice utemeljenja Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja bistričkog župnika, književnika, prevoditelja i domoljuba Ivana Krizmanića.
Projekt se sastojao od dvodnevnog interdisciplinarnog znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem, na kojem je bilo 19 znanstvenika iz Hrvatske i susjednih zemalja, svečane akademije u povodu dviju velikih obljetnica, podizanja spomen-ploče Ivanu Krizmaniću na Župnom dvoru u Mariji Bistrici, izložbe te kataloga izložbe za širu javnost, polaganja vijenca na grob Ivana Krizmanića u arkadi preporoditelja na zagrebačkom Mirogoju, kreiranja kulinarskih delicija inspiriranih crticama iz bistričke povijesti ilirskog doba, a u pripremi je i Zbornik radova sa znanstveno – stručnog skupa.
Husinec ističe da je postizanje ovako zavidnih rezultata bilo moguće zahvaljujući stručnim i kreativnim ljudima koje su okupili, te njihovoj želji da daju svoj doprinos razvoju Marije Bistrice.
Kulturni identitet
– Zahvaljujem stoga svima njima na kreativnosti, stručnosti i angažmanu, kao i svima drugima koji su na bilo koji način dali svoj doprinos radu Ogranka. Na financijskoj i logističkoj potpori osobito zahvaljujem Općini Marija Bistrica, koja je od samog početka prepoznala potencijal Ogranka i njegovih članova, te ga podupirala u svim njegovim aktivnostima. Svojim plodnim djelovanjem u ove četiri godine Ogranak je u potpunosti ostvario svoju svrhu – čuvao je i promicao zavičajnu, duhovnu i materijalnu baštinu i njegovao povijesni, kulturni i duhovni identitet Marije Bistrice i bistričkog kraja kao prepoznatljivog dijela hrvatskog kulturnog identiteta. Time je stvoren čvrsti temelj na kojem će se i u budućnosti moći graditi vrijedni projekti – zaključuje.
Za novog predsjednika Ogranka na izbornoj je skupštini 24. studenoga izabran Vedran Klaužer.