U KRAPINI SE SUSRELI ŽUPANI SJEVEROZAPADNE HRVATSKE, KOJI JOŠ UVIJEK OČEKUJU DONOŠENJE ODLUKE VLADE O OSNIVANJU SAVJETA ZA SREDIŠNJU I SJEVEROZAPADNU HRVATSKU
“Da nam država da samo 20 posto više sredstava, proveli bismo 200 posto više projekata – povukli bismo sav europski novac koji nam je na raspolaganju”

U Uredu krapinsko – zagorskog župana Željka Kolara održan je sastanak župana sjeverozapadne Hrvatske, kojem su nazočili varaždinski župan Radimir Čačić, bjelovarsko – bilogorski župan Damir Bajs i koprivničko – križevački župan Darko Koren. Podsjećamo, petorica župana, među kojima je bio i međimurski župan Matija Posavec, prošle su godine u rujnu Vladi RH uputili zajednički prijedlog o osnivanju Savjeta za središnju i sjeverozapadnu Hrvatsku, na kojem živi više od 660 tisuća stanovnika, a po uzoru na Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem. U studenome prošle godine održan je sastanak s premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrima na teme koje su važne za sve županije, a to su ponajviše školstvo, zdravstvo, promet, širokopojasni internet i promjene u poreznoj politici, projekti u željezničkoj infrastrukturi i Podravska magistrala.
Od tada, iako je bilo dogovoreno, župani se više nisu susreli s premijerom, Savjet nije osnovan, a očekuje se i donošenje odluke o fondu iz kojeg bi županije mogle uzeti onaj dio sredstava koji moraju same osigurati kada provode EU projekte.
– Zaključak ovog sastanka jest da očekujemo vrlo brzi poziv predsjednika Vlade Republike Hrvatske, gospodina Andreja Plenkovića, na drugi sastanak u Vladu, koji smo imali dogovoren za kraj drugog, početak trećeg mjeseca i očekujemo odluku Vlade o formiranju Savjeta za središnju i sjeverozapadnu Hrvatsku, jer to je zapravo temeljni dokument na kojem bismo kasnije mogli razgovarati o konkretnim programima i projektima koje smo mi već, svatko iz svoje županije, poslali u Vladu, da bi, uz sve one projekte koje radimo samostalno, realizirali i te projekte koji povezuju dvije ili tri županije, koji su od nacionalnog interesa ali koje mi sami, bez takvog načina financiranja, ne možemo realizirati – rekao je župan Kolar, dodavši kako političari moraju brzo i efikasno donositi odluke kako bi iz postojeće financijske omotnice stigli povući maksimalan iznos sredstava iz europskih fondova, a isto tako već sada razgovarati i pripremati projekte za iduću financijsku omotnicu.

“Nije održivo”

– Prilikom provođenja EU projekata, za samo 15 ili 20 posto sredstava koje smo dužni sami osigurati, svi se moramo kreditno zadužiti. To nije normalno i nije dugoročno održivo. Znači, naši fiskalni kapaciteti izvornih prihoda moraju biti puno veći, jer bi s povećanjem od 15-ak ili 20-ak posto mi dignuli projektiranje i provedbu projekata za 200 posto. Imamo kapacitet znanja u našim ljudima, znamo povlačiti europski novac, znamo raditi projekte, ali ćemo, ako ostane ovaj model, morati odustati od daljnjeg projektiranja. Na sastanku Vlade u Šibeniku predložili smo da se ugledamo na primjer Poljske, gdje naši kolege direktno dogovaraju 50 posto financijske omotnice. Da mi imamo mogućnost dogovoriti 50 posto financijske omotnice, garantiramo da bismo povukli apsolutno sav novac koji će nam biti na raspolaganju – zaključio je Kolar.
Varaždinski župan Čačić kaže kako je odluka Vlade već trebala biti donesena, s obzirom na to da za nju nema nikakvih prepreka.
– Nažalost, do sada se ništa nije desilo, moglo se, s obzirom na to da imamo formu koja je potpisana i o kojoj je odluku donijela Vlada Republike, a odnosi se na Slavoniju. Naša inicijativa za središnju i sjeverozapadnu Hrvatsku je prihvaćena, ali odluke još uvijek nema, iako za nju nema nikakvih prepreka. Dogovorili smo se, rečeno je javno, ne samo da Vlada prihvaća, nego i maksimalno podržava takav koncept. Za nas je taj standard po kojem bismo se mogli dalje kretati, izuzetno važan, očekujemo od njega velike i ozbiljne rezultate, međutim, u međuvremenu, na sasvim običnim, tekućim stvarima, mi stojimo. Mi smo ove godine 20 puta povećali korištenje europskog novca u Varaždinskoj županiji, u odnosu na prethodne godine. To nas dovodi u strahovit problem, da kapaciteti za pokrivanje domicilne komponente ne postoje. Europski novac postoji, ostat će najmanje dvije do tri milijarde eura neiskorišteno, nikome ne uzimamo svoj projektni novac, doprinosimo gospodarstvu, razvoju i udjelu proračuna, no Vlada do danas nije donijela pravila igre i direktno sprječava uzimanje europskog novca. Kaže, “vi, gospodo, koji ste najbolji, najuspješniji, vi ne”. Na štetu ove zemlje. Mi pripremamo jedan ozbiljan dokument, da se povuče što više sredstava i da budu čista pravila igre – rekao je varaždinski župan Čačić.

Problem decentralizacije

Kao primjer, naveo je projekt pruge koja ide preko Zagrebačke, Krapinsko – zagorske, Varaždinske i Međimurske županije.
– Stojimo jer nema koordinacije između Ministarstva prometa i Ministarstva regionalnog razvoja. Kasnimo preko dva mjeseca – kaže Čačić.
Koprivničko – križevački župan Darko Koren dodao je kako ova inicijativa na najbolji mogući način ukazuje na jedan od najvećih problema sustava u Hrvatskoj, a to je decentralizacija, koja nikako da se shvati ozbiljno.
– O njoj se govori u nekim predizbornim vremenima, no kada se dođe u priliku da se ona zaista provede, onda priča u pravilu završava. Vidljivo je da smo operativniji organizam od države i da je država pametna ili odgovorna, ona bi što je moguće više funkcija, obaveza, poslova, a, naravno, i sredstava, spuštala na te niže razine jer smo mi u stanju to jače iskoristiti. Radi se o jednoj blokadi u trenutku kada imamo ogromne mogućnosti za iskoristiti i razviti ovo društvo. Ova inicijativa ima potporu mnogo širih razmjera nego što smo to očekivali, a u startu je imala potporu Vlade i premijera Plenkovića. Nitko to ne gleda kao neku regionalizaciju, nego kao jedan alat s kojim možemo snažnije djelovati u korist prostora za koje smo mi ovog trenutka zaduženi da ih predvodimo – zaključio je Koren.

Kajkavske kronike

Još iz rubrike

NET.HR

IZ HRVATSKE

Kajkavske kronike

Još iz rubrike