U stranačkim prostorijama HDZ-a u Krapini održana je press konferencija na kojoj je predstavljen plan redovnih aktivnosti Hrvatskih voda na području Krapinsko – zagorske županije tijekom 2019. godine i zaštita od štetnog djelovanja voda.
– Ove godine idemo s operativnim programom i prvom fazom, a radi se o 50 milijuna kuna za sanaciju klizišta. Radi se o najvećem takvom programu, najvećoj mjeri ikad na našem prostoru, dakle, za Hrvatsku uopće. Maksimalna komponenta je dva milijuna kuna po projektu. Sufinanciranje će se odvijati po tome prema stupnju indeksa razvijenosti jedinica lokalne samouprave, koje će se za te programe moći javiti direktno Hrvatskim vodama. Proces je krenuo, a sa svoje pozicije moći će se javiti i Županijska uprava za ceste. Pozivam gradonačelnike i načelnike da prionu izradi projektne dokumentacije, ako ona nije još napravljena, jer i taj dio se može financirati, a oni koji projekte imaju, da se intenzivno uključe kako bismo tu priču mogli čim prije zaokružiti i kako bi se moglo krenuti u definiranje procesa, svih potrebnih uvjeta s Hrvatskim vodama i raspisivanje natječaja te rješavanje problema na terenu – rekao je saborski zastupnik Žarko Tušek, a Tomislav Suton, zamjenik direktora Vodnogospodarskog odjela za gornju Savu, detaljnije je pojasnio o kakvom se obliku financiranja radi.
– Prišli smo izmjeni i dopuni Zakona o financiranju vodnog gospodarstva u kojem je pisalo da se prihod od vodnog doprinosa koristi za financiranje sanacije klizišta i odrona nastalih djelovanjem erozija i bujica kojima je ugrožena javna infrastruktura. U plan o financiranju sanacije klizišta u ovoj je godini uvršteno 50 milijuna kuna. Udjeli u financiranju raspoređeni su, kao što je već spomenuto, prema indeksu razvijenosti, kako županije, tako i jedinica lokalne samouprave. Prilikom provedbe odluke, investitor ili naručitelj radova će biti jedinica lokalne samouprave ili županijska uprava za ceste, preko jedinice lokalne samouprave na području na kojem se nalazi. Osnovni koncept je da su klizišta povezana sa štetnim djelovanjem voda. Krapinsko – zagorska županija zbog specifičnih terena, nažalost, ima više klizišta. Koliko će novca za klizišta biti namijenjeno Krapinsko – zagorskoj županiji, još nije u potpunosti definirano, a zahtjevi se mogu slati jer je to trogodišnji operativni plan. Nešto će ući ove godine, nešto sljedeće, vidjet ćemo po nekim prioritetima i po samom klizištu, gdje se nalazi, na koji je način nastalo i tako dalje. Financira se izvođenje radova i ishođenje projektne dokumentacije, osnovna je postavka da bude nekakav akt o građenju, kroz građevinsku dozvolu ili kroz rješenja za manje složena klizišta – pojasnio je Suton.
Međunarodna suradnja
Uz klizišta, na press konferenciji se govorilo i o međunarodnoj suradnji između Hrvatske i Slovenije na revitalizaciji Sutlanskog jezera. Naime, u sklopu projekta FRISCO 2.1., obnavlja se brana Vonarje na Sutlanskom jezeru, koja se nalazi na području hrvatske općine Zagorska Sela i slovenske općine Podčetrtek, te je vlasništvo obiju država. Osnovna joj je namjena zadržavanje velikovodnog vala rijeke Sutle i povećanje zaštite od poplava nizvodnih naselja. U sklopu projekta, bit će provedena obnova betonske i metalne konstrukcije brane, zamjena dotrajale hidromehaničke opreme i opreme za manipulaciju zapornicama, zamjena i dogradnja električnih instalacija i elektro-opreme, ugradnja opreme za automatizaciju i daljinski nadzor upravljanja zapornicama, te ugradnja opreme za praćenje stanja brane, čime će biti osigurana sigurnost i funkcionalnost brane Vonarje u budućnosti. Ukupna vrijednost projekta je 1,6 milijuna eura, od čega se 85 posto iznosa financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), dok preostalih 15 posto financiraju partneri iz vlastitih sredstava. Direkcija Republike Slovenije za vode vodeći je partner na projektu, odgovoran za upravljanje i provedbu projekta, a projektni partner iz RH su Hrvatske vode. Projekt je započeo 1. prosinca 2017., a njegovo predviđeno trajanje je 18 mjeseci. Sutlansko jezero i hrvatska i slovenska strana namjeravaju iskoristiti u turističke svrhe.
– S pozicije Hrvatskih voda, ove će godine za revitalizaciju Sutlanskog jezera biti osigurano 10 milijuna kuna. Radi se o jednom ogromnom i impozantnom projektu, koji će promijeniti fizionomiju, turistički razvoj i potencijal zapadnog dijela Hrvatskog zagorja, a, naravno, s kolegama iz Slovenije bit će to jedan partnerski program koji će revitalizirati cijelo ono područje – rekao je Tušek.
Suton dodaje kako je u tijeku završna faza odabira izvođača te se kroz mjesec – mjesec i pol očekuje otvorenje gradilišta.
– Slovenska strana je s radovima počela, naš je dio malo složeniji, njihova je investicija vrijedna otprilike trećinu naše. Inače, to je jedan krucijalni objekt za obranu od poplave na slivu rijeke Sutle. U europskim direktivama o vodama postoji ta intencija zadržavanja vode u slivu, a Republike Hrvatska tu jako dobro stoji jer imamo ogromne prirodne retencije na slivu Save i Dunava. Zato je i brana Vonarje na tom slivu za nas iznimno vrijedna – istaknuo je Suton.
Stotinjak lokacija
Ivan Šanjug, voditelj vodnogospodarske ispostave za mali sliv Krapina – Sutla, istaknuo je da na području Krapinsko – zagorske županije ima oko 1200 kilometara voda i preko 290 kilometara kanala.
– Za ovu godinu planiramo radove na stotinjak lokacija, prvenstveno na proširenju protoka i profila otoka sa selektivnom sječom jer se u posljednje vrijeme puno pažnje posvećuje utjecaju na okoliš i suživotu s prirodom. Prošle godine je u zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje na području Krapinsko – zagorske županije bilo uloženo 15 milijuna kuna, za ovu godinu je predviđeno 13 milijuna kuna, ali nadamo se, kao i svake godine, da ćemo u rebalansu osigurati i dodatna sredstva – zaključio je Šanjug. (ib, jj)
