‘Starim selom’ u Kumrovcu danas su odzvanjali mladenački zvuci starih tradicija jer na rasporedu je bila 41. Zagorska svadba. Iako, je ovo bilo samo uprizorenje, jer posljednja prava zagorska svadba bila je 2008. godine, svi okupljeni mogli su uživati u dahu prošlosti koja još uvijek živi i na današnjim svadbama.
Stručna suradnica Općine Kumrovec Danijela Lončar skrenula je pozornost na to kako se danas posebno prikazuje segment ‘Maškari, maškara’ koji je dio tradicije svadbenog izričaja sutlanskog kraja, ali i Hrvatskog zagorja.
– Izvođači su etno udruga Zipka koja i inače prezentira naše tradicijske običaje, a uz njih tu još naši osnovnoškolci i legendarni Optimisti Zagorja. Veselimo se što imamo prekrasan dan za svadbu kakva je nekad bila i što sudjeluju naše mlađe generacije jer im prenosimo naše vrijednosti – kazala je Danijela Lončar dodavši kako je ova manifestacija iznimno važna kako ne bi zaboravili kulturne običaje.
Voditeljica muzeja ‘Staro selo’ Anita Paun Gađa nadovezala se i dodala kako je prije same svadbe otvorena i interesantna izložba usko vezana za ovu temu.
– Budući da smo poznati po kontinuitetu u kojem vjerno radimo na očuvanju materijalne i nematerijalne baštine Hrvatskog zagorja, posebno nam je drago što imamo izložbu domaćih autora. Oni osim što pokazuju svoje radove, spremni su svoje vještine prenose na nove generacije i moramo svi raditi upravo na tome jer to je jedini način čuvanja identiteta – kazala je voditeljica Paun Gađa, a više o samoj izložbi koja će ostati otvorena iduća dva mjeseca rekla nje njezina autorica Božica Lacković:
– Izložba je zamišljena kao cvijeće u krep papiru u narodnim običajima, naročito onih iz Andraševca od kud dolazim. Posvećena je cjelokupnom životu, od rođenja pa sve do smrti. Još uvijek ima ljudi koji paze, održava i druge se oko običaja, ali ih ima premalo – rekla je autorica Lacković dodavši kako za izradu ovakvog cvijeća je potrebno barem dva sata, ovisno o kompleksnosti.
Bila je ovo prilika za izložiti i onaj dio svadbe gdje se gosti pa su posjetiti mogli danas vidjeti i što je to točno ‘kinč’.
– To su naše mladenke dijelile kad bi odlazile iz rodne kuće kao pozdrav najbližima, ali i kad bi došle u mladenčevu kuću kako bi se upoznale s njegovom obitelji. Ta pogačica nije nit slana nit slatka, odnosno nešto između kruha i kolača te je zaštićena u Oroslavju kao kulturno dobro od lokalnog značaja – objasnila je Lacković.
Priliku za prisjetiti se običaja iz svoje mladosti iskoristila je i krapinsko – zagorska dožupanica Jasna Petek.
– Zagorska svadba poznata je na daleko i široko svojim običajima, izgledom i muzikom, kao i cjelokupnim doživljajem. Dakako, preporučujem svima, i mladima i starima da ju pogledaju jer i mi veliko smo zaboravili kako je to nekad izgledalo. Iako današnje svadbe imaju svoju čar, na nama je držati sjećanja i tradiciju pa tako i na njima možemo vidjeti neke običaja s onih starih – zaključuje dožupanica Petek.
Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
