S minhenskog je aerodroma Franz Josef Strauß u smjeru jugoistoka 13. studenog poletio jedan charter. Odredište je bio Zagreb.
Na listi putnika je bilo 15 imena. Radilo se o državljanima Sirije, Afganistana, Turske, Jordana i Irana. Među njima je bila i jedna osoba koja je u Bavarskoj pravomoćno osuđena zbog “višestrukog ilegalnog ulaska” u Saveznu Republiku Njemačku, piše Deutsche Welle, a prenosi Index.
Pod budnim okom njemačkih policajaca u Zagreb je tako, samo tim letom, prebačeno 15 ljudi koje su vlasti Savezne Republike vratile u Hrvatsku u skladu s Uredbom Dublin III.
Tom se Uredbom definira da je za nekog konkretnog tražitelja azila nadležna ona zemlja članica Europske unije u kojoj je ta osoba prvi put stupila na tlo EU, odnosno tamo gdje je i prvi put bila registrirana.
Let iz Münchena za Zagreb nije bio tajan. Bavarske vlasti su o njemu obavijestile javnost pismenim priopćenjem.
Njemačke vlasti ubuduće žele povećati broj takvih letova prema inozemnim destinacijama, ne samo prema Hrvatskoj. Savezna Republika želi naime pojačati tempo protjerivanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu. Nijemci su u 2023. u skladu s Dublinom III htjeli deportirati 74.622 osobe u druge zemlje EU.
Najviše zahtjeva za preuzimanjem tražitelja azila Nijemci su u prošloj godini poslali Hrvatskoj (16.704) i Italiji (15.749) – u većini slučajeva još uvijek bez uspjeha. Italija se primjerice generalno protivi prihvatu osoba deportiranih iz Njemačke, a Rim očigledno ne želi mijenjati taj kurs do stupanja na snagu novog Pakta EU o migracijama i azilu 2026.
Hrvatske vlasti su po tom pitanju očito kooperativnije od talijanskih. O povratku azilanata u Hrvatsku je primjerice u nekoliko navrata bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann (CSU) razgovarao sa svojim hrvatskim kolegom Davorom Božinovićem (HDZ).
Na sastanku u Münchenu 29. kolovoza ove godine njih dvojica su se tako složila kako je potreban “zaokret po pitanju ilegalnih migracija”. Izrazili su tada zabrinutost oko migracijskih kretanja na takozvanoj “Balkanskoj ruti”, a Herrmann je pozdravio “konzekventne hrvatske napore oko osiguranja vanjske granice EU”.
Po navodima Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2023. iz Njemačke je deportirano ukupno 16.430 osoba (u zemlje EU ili treće zemlje).
Jedan od najčešćih razloga za neprovođenje deportacija je situacija u kojoj se pogođene osobe skrivaju od vlasti zato što sudovi zabrane povratak u matičnu zemlju ili se let iz nekog razloga ne može provesti, na primjer iz zdravstvenih razloga.
